Započela međunarodna konferencija o primijenjenoj etici u Zagrebu
Trodnevna međunarodna konferencija okupila je četrdesetak sudionika iz 14 zemalja, među kojima i eminentne inozemne stručnjake kao i njihove hrvatske kolege, oko tema primijenjene etike, 29. lipnja na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Skup je otvorio izraelski filozof David Heyd temom o problemu opravdanja zahtjeva za očuvanjem prirodnih entiteta kao što su biljke, životinje i krajolici, te istaknuo da čovjek ima tu obavezu ali samo dok postoje ljudska bića.
„Bez ljudi svemir ne bi sadržavao nikakve vrijednosti i nikakva bića ne bi imala neku svoju urođenu vrijednost ako ne bi bilo nas ljudi koji smo u stanju te vrijednosti primijetiti i cijeniti“, kazao je Heyh.
„Možda postoje u svemiru neka slična bića koja to također mogu, ali mi sa sigurnošću možemo tvrditi samo da su to ljudi na zemlji“, zaključio je profesor Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu.
20. lipnja predavanje će otvoriti američki profesor Eric T. Olson problemom smrti i različitim vrstama besmrtnosti.
„Skup pod nazivom 'Zagreb Applied Ethics Conference' održava se po treći put u organizaciji Udruge za promicanje filozofije i Hrvatskih studija, svake druge godine, ali je i prije toga postojala tradicija skupova sličnog programa“, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora Tomislav Bracanović i izrazio zadovoljstvo prepoznatljivošću skupa u svjetskim krugovima.
Radovi koji se pojavljuju na zagrebačkom skupu izlaze u najuglednijim filozofskim časopisima, kazao je on i naglasio da je osnovna koncepcija skupa etika s dosta jakim naglaskom na filozofski pristup, za razliku od nekih drugih sličnih skupova u Hrvatskoj koji promiču, kako je kazao, nedovoljno znanstveno opravdanu etiku i bioetiku.
Na skupu će biti održana izlaganja i o temama kao što su postojanje posthumnih interesa, kirurška promjena spola, moralnost kognitivnog i tjelesnog poboljšanja ljudi, kolektivna odgovornost za ratne zločine, moralnost i racionalnost psihopata, utjecaj malih zemalja na klimatske promjene, etičke implikacije neuroznanosti, dopuštenost primjene biotehnologije u poljoprivredi, granice reproduktivne slobode i druge.