Katedru i svetohranište blagoslovio je dubrovački biskup Mate Uzinić koji je nakon mise također zatvorio Vrata milosrđa na dubrovačkoj katedrali.

- Ta godina koja je za nama bila je zajedno s Isusom otkrivanje Božjeg milosrđa prema nama, sa zadaćom da i mi budemo milosrdni poput našega Boga. I doista smo osjetili i osjećamo Božju milost koja se nastavlja iskazivati u ovom gradu po zagovoru sv. Vlaha, kao i Božje milosrđe koje nas je doticalo na razne načina - rekao je biskup u propovijedi, istaknuvši kako je i spajanje Godine sv. Vlaha s Godinom milosrđa također bila velika milost za sve.

U tom kontekstu biskup je spomenuo nedavno održano biskupijsko hodočašće u Svetu zemlju na kojem je sudjelovala skupina od oko 260 osoba koja je hodala po Isusovim tragovima u Svetoj zemlji i na neki način u sedam dana sažela cijelu liturgijsku godinu.

- I otkrila je ta grupa tragove Božjeg milosrđa koje nam je iskazano u Isusu Kristu ali i zadaću da budemo svjedoci tog milosrđa svima vama kada se vratimo u biskupiju, i nadam se da svatko od onih sudionika tog hodočašća jest - rekao je biskup Uzinić.

Dodao je i kako su svi ostali kroz liturgijska čitanja iz Evanđelja po Luki u ovoj godini slijedili na svoj način Isusove tragove, a dobivali su i različite poticaje od Svetog Oca iz Rima o Božjem milosrđu prema ljudima.

- Ova godina je bila godina u kojoj smo promatrali Boga koji je Bog beskrajno milosrdan kako bismo mu se mogli suobličiti, i koliko je moguće njemu više sličiti i biti poput njega milosrdni - rekao je biskup te naveo blaženstvo u kojemu Isus kaže blago milosrdnima jer će zadobiti milosrđe, te poticaj nakon toga da budemo milosrdni kao što je vaš Otac milosrdan.

Povezujući iskustvo hodočasnika u Svetu zemlju s Isusovim zemaljskim putem, biskup Uzinić rekao je kako se vrhunac objave Božjeg milosrđa nije dogodio ondje gdje se moglo očekivati u Jeruzalemskom hramu ili Jeruzalemu nego izvan grada jer je Isus bio izbačen iz grada i hrama. Taj vrhunac objave Božjeg milosrđa, Božje ljubavi prema čovjeku, dogodio se na brdu Golgoti ili Kalvariji.

- Tada su se otvorila vrata, u doslovnom smislu, između nas i Boga koja nitko ne može zatvoriti -  istaknuo je biskup te napomenuo kako je Papa, zatvarajući Vrata milosrđa, rekao da mi ova vrata zatvaramo, ali Vrata milosrđa koja su otvorena u Isusu Kristu trajno ostaju otvorena.

Biskup je zatim nastavio kako Božjim milosrđem bivaju zahvaćeni oni koji su prepoznali Krista kao svog Gospodina, ali postoje oni koji nisu u Isusu Kristu prepoznali svoga Gospodina i Boga, nisu mu se poklonili i stavili na raspolaganje i ne žele proći kroz ta vrata milosrđa pa ona za njih ostaju čvrsto zatvorena.

- Svi mi možemo biti sudionici Božjeg milosrđa, jer svi imamo svojih slabosti i mana, upravo priznavanjem svoje slabosti, grešnosti i nedostojnosti, odlaskom u ispovjedaonicu i iskreno se ispovjedivši jer je to naše priznavanje da nam je potreban oprost. To kajanje je naš govor, s onim desnim razbojnikom: Gospodine, sjeti me se kad dođeš u Kraljevstvo svoje. Ispovijedajući da je Krist za nas kralj i stavljajući se njemu kao svom kralju na raspolaganje, možda se dogoditi nešto na što nas poziva izvanredna Godina sv. Vlaha i Godina milosrđa, a to je da ono što smo sami primili dijelimo, dajemo, širimo drugima- rekao je biskup Uzinić.

Podsjetio je u tom kontekstu i na bulu najave Izvanrednog jubileja milosrđa u kojoj Papa piše: ´Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost!´

- Nakon ovoga što smo sami iskusili to se treba dogoditi, da s tim što smo iskusili dotaknemo jedni druge, da unutar obitelji jedni drugima donosimo Božju nježnost i dobrotu, muž ženi, žena mužu, djeca svojim roditeljima i obratno – istaknu je dubrovački biskup.
 
U godini nakon Godine milosrđa biskup Uzinić potaknuo je vjernike da posebnu pažnju posvete jednoj skupini osoba.

- Ja u ovoj godini koja je pred nama osobito na srce svima nama stavljam jednu kategoriju osoba - nadam se da ćemo i mi postati ta kategorija osoba koje je sve više u našoj biskupiji i domovini - a to su naši starci. Želio bih da osobitu pozornost u ovoj godini koja je pred nama, da bi na taj način nastavili ovu Godinu milosrđa, posvetimo starijim osobama. Toliko je župnih zajednica u kojima su ostali samo stariji, često usamljeni, često potrebni da ih netko čuje, da ih netko pogleda, da im se netko nasmiješi, kaže lijepu riječ – istaknuo je biskup Uzinić.

Biskup je najavio i da će u katedralu, da bi ona nastavila biti mjesto susreta s Božjim, ali i s ljudskim, milosrđem nakon Godine milosrđa, biti postavljena nova ispovjedaonica i biti otvoren ulaz za osobe s invaliditetom. Potaknuo je vjernike da se ne boje nikada, bez obzira na to što su sagriješili, pokucati na ta vrata ispovjedaonice.

- Vrata milosrđa koja je Isus otvorio na križu uvijek ostaju otvorena. Ne bojte se nas svećenika, mi ne ispovijedamo niti odrješujemo u svoje ime, nismo mi umrli za vas, on je za sve nas raspet. Rampom za invalide želi se omogućiti i onim vjernicima koji nisu dobro pokretni da mogu doći i u katedrali se poput svih ostalih susresti s milosrdnim Bogom. Neka nam ovo bude poticaj da svatko od nas u svom životu, kao što je ova katedrala našla neke elemente, pronađe neki način na koji Godina milosrđa i Godina sv. Vlaha koja je za nama može biti i godina koja je pred nama - zaključio je biskup.

Ulazna procesija krenula je iz crkve Sv. Vlaha do katedrale u koju je ušla kroz Vrata milosrđa. Uz biskupa u koncelebraciji su sudjelovali kanonici Stolnog kaptola Gospe Velike na čelu s predstojnikom i generalnim vikarom mons. dr. Petrom Palićem, članovi redovničkih zajednica i drugi svećenici.

Među vjernicima bile su i redovnice svih ženskih redovničkih zajednica. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetinić, a jednu pjesmu otpjevao je i župni zbor iz Blata uz pratnju s. Julijane Beretić.

Dubrovačka katedrala bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Uz vjernike Dubrovnika i okolice na slavlje su pristigli i vjernici s Korčule, a nazočni su bili i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković te drugi gradski i županijski državnici kao i zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

U novo svetohranište su prvi put stavljene hostije gdje će se i ubuduće čuvati tako da se vjernici pri ulasku neće više poklanjati prema sporednom oltaru nego prema glavnom.

Na kraju mise otpjevani su Te Deum i Himan sv. Vlahu, a na vanjskom sjevernom zidu katedrale u formi 3D mappinga prikazivane su slike sv. Vlaha kako su zabilježene u umjetnosti.