Rekavši kako u odnosu na vrijeme od prije godinu dana želi izraziti određenu zabrinutost trendovima u procesu pristupanja država jugoistoka Europe EU i NATO-u, Predsjednica je precizirala kako je riječ prije svega o gubitku zamaha, momentuma.

„To je primjetno i kod EU, u kojoj se osjeća zamor proširenjem, ali istodobno i na samom prostoru jugoistoka Europe, gdje se vide zabrinjavajući trendovi u području sigurnosti, odnosno sigurnosnih ugroza, usporavanju procesa reformi u pojedinim područjima i manjku napora u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja“, kazala je Grabar Kitarović.

Istaknula je da će čelnici zemalja regije nastaviti zajednički raditi jer je ovo trenutak u kojem „doista treba upozoriti na činjenicu da i EU mora poslati vrlo čvrste poruke prostoru jugoistoka Europe da će odgovarajuće reforme, temeljem individualnog pristupa u članstvo EU, biti nagrađene odgovarajućim formalnim koracima“ na putu svake države prema EU.

„No i same države na ovom prostoru moraju slati snažne poruke EU i drugima kako se ovdje radi ozbiljan posao, s ozbiljnim namjerama, kako nije riječ samo o retorici, već se poduzimaju konkretni koraci i konkretne reforme“, naglasila je.
 
Predsjednica je pred novinarima također najavila nastavak Procesa Brdo-Brijuni u Hrvatskoj, najvjerojatnije u listopadu, gdje bi se razgovaralo o konkretnim projektima bitnim za međusobno povezivanje europskog jugoistoka, uz osobitu brigu koja bi se osiguranjem uvjeta za školovanje i rad iskazala za mlade u regiji, kako bi što manje napuštali svoje zemlje.

„Glavna svrha ovog procesa je poruka da velika ideja europske integracije neće biti dovršena dok i zemlje zapadnog Balkana ne postanu punopravne članice EU – to je konačni cilj“, objasnio je austrijski predsjednik Heinz Fischer, koji je na summitu bio u svojstvu gosta iz važnije zemlje članice EU, što je tradicija sastanaka na vrhu Procesa Brdo-Brijuni.

Izrazivši potporu zaključcima summita, uz nadu da će imati utjecaja na budući razvoj događaja, Fischer je kao jedan od idućih koraka najavio Summit zapadnog Balkana u Beču 27. kolovoza na kojem će sudjelovati francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel te predsjednici vlada, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva zemalja regije.

„Pripreme za taj sastanak već su u tijeku i nadamo se da ćemo na njemu dobiti ne samo zaključke nego i konkretne stvari. Jedna od njih je sporazum o granici između Crne Gore i BiH, jer je dogovoreno da on bude potpisan na bečkom summitu, što će biti važna poruka i doprinos tezi da se u ovoj regiji o problemima ne samo raspravlja, već se i rješavaju“, kazao je Fischer.

Spomenuvši složeno stanje u Makedoniji, austrijski predsjednik ocijenio je kako treba poduzeti korake u pravom smjeru kao što je održavanje transparentnih izbora iduće godine, uključujući ne samo prebrojavanje glasova na dan izbora nego i sve pripreme, kako bi izborni rezultat prihvatile sve strane.

Domaćin skupa, crnogorski predsjednik Filip Vujanović istaknuo je da je na summitu prihvaćena „izvrsna“ inicijativa predsjednice Grabar Kitarović i predsjednika Pahora da se predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku uputi pismo s prijedlogom održavanja konferencije s državama jugoistočne Europe, „gdje bi se sve aktivnosti u procesu pristupanja na poseban način analizirale u cilju osiguravanja najboljih učinaka tog procesa na zemlje obuhvaćene njime“.

Također je otkrio da je na skupu u Budvi prihvaćena inicijativa hrvatske predsjednice i slovenskog predsjednika da u ime Procesa Brdo-Brijuni posjete Makedoniju i da, u svjetlu posljednjih događaja u toj zemlji, daju doprinos smirivanju situacije i stabilizaciji zemlje te procesu njezina pristupanja EU i NATO-u.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor ustvrdio je glavnu poruku cijelog Procesa Brdo-Brijuni, pa tako i ove konferencije, da je jedini put za uspješnu perspektivu zapadnog Balkana europski put.

„Kao suosnivač tog procesa moram upozoriti da, neovisno o svim njegovim odličnim rezultatima, moramo biti oprezni, jer budućnost još može otići tim pravim, ali i krivim putem, putem sukoba i gubitka povjerenja između država i naroda regije“, kazao je Pahor.

„Odgovornost za izbor puta je na nama i zato mi, čelnici zemalja jugoistoka Europe, glasno tvrdimo da je jedini put europski put, ali nam je očajnički potrebno razumijevanje EU i svih njezinih institucija i zemalja članica“, kazao je slovenski predsjednik, ocijenivši da je zato odluka o slanju pisma Tusku jedna od najvažnijih na današnjem sastanku.

Uz četvero predsjednika koji su govorili na završnoj konferenciji za novinare, summitu u Budvi nazočili su predsjednici Albanije, Makedonije, Srbije, Kosova i predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Hrvatska predsjednica u Budvi nije imala bilateralnih kontakata, ali je iz njezinog ureda potvrđeno da 6. i 7. srpnja u državni posjet Hrvatskoj stiže makedonski predsjednik Gjorge Ivanov.