Unutar Studijskog tjedna četiri predavača iz Velike Britanije i Poljske razmišljali su o temi iz teološke i filozofske perspektive. Tjedan su organizirali Hrvatska dominikanska provincija u suradnji s KBFom Split i s međunarodnim sveučilištem Domuni (Bruxelles). Tjedan je pozdravom i uvodnim govorom otvorio regens studija HDP te organizator Tjedna i Konferencije fr. Srećko Koralija.

Na Tjedan i Konferenciju okupilo se tridesetak sudionika iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Poljske i Hrvatske. Istraživači i poznati profesori iznijeli su zanimljiva predavanja, a na konferenciji, na  kojoj je sudjelovalo devet predavača, iznijeta su i neka nova saznanja i teze koje će biti objavljene u zborniku radova.

Simon Gaine, engleski dominikanac, je održao prvoga dana studijskoga tjedna tri predavanja. U prva dva predavanja je problematizirao pitanje znanja u različitim biblijskim tekstovima, posebice pitanje mudrosti kod evanđelista kada se za Isusa Krista kaže da je rastao u dobi, mudrosti i znanju.

Prof. Simon je postavio pitanje: „O kakvoj mudrosti govori evanđelist Luka“? Prema njegovom mišljenju teologija se poima kao svojevrsni pokret od Biblije k Bibliji. Čini se da se Isusovo znanje razlikuje od ljudskog znanja.

Osobito je u tom kontekstu zanimljiv njegov za ljude tajnoviti odnos prema Ocu. Vjera se uvijek iznova pojavljuje kao kompleksna stvarnost koja nipošto ne smije zaobići kognitivnu dimenziju. Ustvrdio je nadalje, da među crkvenim Ocima ne postoji konsenzus o Kristovom znanju.

Kod prvih crkvenih Otaca može se reći da su to tek usputna promišljanja. Primjerice, sveti Irenej ustaje protiv 'gnostičke oholosti'. Tu se dakako postavlja i pitanje ljudske slobode i konteksta iz kojega su progovarali crkveni oci.

Pawel Klimczak, dominikanac iz Krakova, naglasio je kako čovjek traži odgovor na brojna pitanja koja mu se tijekom života postavljaju. Antropološka pozicija se upotpunjuje teologijom.

Blaženstvo čovjeka se sastoji u (s)poznavanju Boga. Naravnoj želji se pridružuje i ono što je konaturalno. Čovjek je netko tko je sposoban, kadar spoznati nešto o Bogu. Toma Akvinski govori o slabosti i konačnosti ljudske spoznaje.

Ta spoznaja je nesavršena, djelomična. Pitanje koje se također postavlja u više religioznoj perspektivi je i pitanje grijeha. Onaj tko ne voli Boga ne može spoznavati, to jest intelektualno čisto.

Prvobitni grijeh kao zapreka za spoznavanje, ali za razliku od protestantske teologije, ne uništava potpuno prirodnu naklonost i sposobnost spoznavanja.

Mikolaj Slawkowski-Rode problematizirao je pitanje epistemologije. 1. Znanje na praktičnoj razini. 2. Znanje osoba, gradova, poznanstvo. 3. Propozicijsko znanje. Znati kako i znati za.

Središnja pitanja epistemologije povezana su uz propozicijsko znanje. Svaka istina je u načelu spoznatljiva, ali postoje i nadspoznatljive istine. Također se postavilo pitanje o odnosu epistemologa koji se očito identificiraju s filozofima i s metafizikom, odnosno mogućnosti ontologije.

Bilo je također riječi o granicama spoznavanja unutar nekih graničnih situacija, primjerice u pitanjima eutanazije, života nakon smrti, odnosa svijesti i pamćenja, kod odraslih osoba ili kod hendikepiranih osoba.

Četvrti predavač na Studijskom tjednu je bio Ralph Weir koji je uvodno problematizirao odnos estetike i ograničenja ljudskog znanja. Ljudsko znanje je ograničeno kod prirodne znanosti što uočavaju brojni filozofi, među kojima se ističe Kant.

Naglasio je da se umjetnost može okarakterizirati kao sofisticirani oblik hedonizma. Zatim se govorilo da znanstveni naturalizam može biti utjecajan u epistemologiji. Potom je predavač izložio središnje koncepte filozofske estetike gdje ljepota i umjetnost tako imaju epistemološku vrijednost.

Unutar Tjedna održana je i istraživačka konferencija na kojoj su sudjelovali brojni predavači iz Hrvatske i inozemstva među kojima su Angelina Gašpar, Simon Gaine, Ralph Weir, Pawel Klimczak, Stjepan Radić, Mikolaj Slawkowski-Rode, Carsten Barwasser, Marinko Vidović te Bruno Petrušić.