Zorica Gregurić: „Ostajem kod tvrdnje da razbijanje ćirilične ploče nije kazneno djelo“
Nakon izricanja presude na Općinskom sudu u Vukovaru 17. rujna 2015., pročitajte izjavu Zorice Gregurić, koja je nepravomoćno osuđena na 3 mjeseca zatvora i uvjetno godinu dana, zbog razbijanja dvojezične ploče na pročelju zgrade PP u Vukovaru 23. rujna 2014. godine.
„Ostajem i dalje kod stvojeg stava i tvrdnje kako kaznenog djela nema jer je ploča postavljena izvan zakona i ne može biti pod zaštitom zakona Republike Hrvatske te najavljujem žalbu nadležnom sudu“.
Pod znakom ćirilice, s ciljem ukidanja hrvatskog jezika i latinice s vukovarskih ulica, a nametanja srbijanskog jezika i postavljanja ćirilice na vukovarske ulice ubijana su vukovarska djeca i ranjenici.
Tvrdnje u optužnome prijedlogu su lažne, ničim dokazane, ni na čemu utemeljene te upućuju na postojanje u Hrvatskoj ostataka protudemokratske pravosudne prakse, na konstruiranje titoističko-staljinističkih optužnica i na ideološke difamacije i klevete koje pripadaju vremenu totalitarnoga sustava, a usmjerene su protiv ljudskoga integriteta i temeljnih sloboda.
Tvrdnje iz optužnoga prijedloga smišljene su s ciljem zamagljivanja istine i prikrivanja činjenice da su ćirilične ploče na državnim institucijama u Gradu Vukovaru postavljene protuustavno, protuzakonito i protudemokratski.
Pravo na dvojezične ploče na institucijama vlasti izrazito je političke prirode. Inzistiranje političkih predstavnika srpske nacionalne manjine upravo na tim pločama ukazuje na vrlo upitne političke motive i zlonamjernost - u odnosu na unutarpolitičke okolnosti, a posebice u odnosu na vanjskopolitičke okolnosti za Republiku Hrvatsku.
Pravosudna tijela Republike Hrvatske pa tako i Općinski sud u Vukovaru ne mogu zanemariti činjenicu da državne institucije još nisu provele nadzor nad zakonitošću i ustavnošću postupanja državnih tijela u Gradu Vukovaru kao što ni nisu prozvale Vladu zbog toga što je ponovnim vraćanjem ploča prekršila Odluku Ustavnoga suda RH.
Pravosudna tijela RH pa tako i Općinski sud u Vukovaru ne smiju zanemariti činjenicu da mnogi najteži ratni zločini u Vukovaru i hrvatskome Podunavlju nisu procesuirani i kažnjeni kao i to da mnogi krivci i dalje uživaju slobodu. U takvim okolnostima, građanski neposluh bio je jedini preostali način da se upozori na zakone i Ustav RH, ali i na hrvatske, europske i općeljudske moralne, etičke, demokratske i pravne norme.
Zalaganje za poštivanje Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina borba je za vladavinu prava u Republici Hrvatskoj kao i za poštivanje identiteta hrvatske ustavne države.
Priopćenje Zorice Gregurić u cjelosti možete preuzeti ovdje.