Osvrćući se na riječi biskupa Huzjaka koji je u subotu 12. rujna na obilježavanju sedamdeset i druge obljetnice stradanja Zrina predslavio misno slavlje i upozorio kako se o stradanju Zrina i brojnih drugih mjesta ne može čitati u udžbenicima iz povijesti, biskup Vlado Košić se složio: „Prije svega, trebalo bi upoznati Zrin, jer je važno hrvatsko povijesno mjesto!“

„Zrin je mjesto gdje su stolovali Zrinski, Šubići, koji su po njemu postali Zrinski, u njemu je rođen Nikola Šubić Zrinski. U Zrinu se branila Hrvatska, jer je mjesto između Une i Kupe, bio je napadan od Turaka te napadan u Drugog svjetskom ratu. Zrin je pojas gdje se mnogo dalo za slobodu Domovine i zbog toga bi trebao izaći iz neznanja i zaborava naših ljudi i djece“, rekao je biskup Košić.

Zrin je prije početka drugog svjetskog rata imao oko 890 stanovnika Hrvata, a danas je tamo samo ruševina starog grada Zrinskih.

Mons. Vlado Košić predstavio je kako je biskupija započela obnovu župne crkve Našašća sv. Križa, ali je projekt stao. Naime arheološki iskapanjima prije dvije godine pronađeni su temelji velike gotičke crkve koja zauzima veći prostor nego je predviđeno za izgradnju nove crkve. Biskupija je tražila parcelu uz prostor crkve koji joj je, prije stradanja Zrina i pripadao, ali proces vraćanja još uvijek traje.

Naime, nakon što su 9. i 10. rujna 1943., partizani opljačkali Zrin, razrušili kuće, spalili župnu crkvu Našašća sv. Križa i trećinu žitelja pobili, sva pokretna i nepokretna imovina mještana je konfiscirana. Svi stanovnici proglašeni su neprijateljima naroda zabranjen im je povratak u mjesto. Njihova im zemlja do danas nije vraćena.

Biskup Košić prije dvije godine osnovao je Zakladu za gradnju ove crkve, a za ravnatelja je imenovao mons. Marka Cvitkušića. Preduvjet za gradnju su i financijska sredstva, a uz župnu crkvu postoji potreba podići i župnu kuću. Nova crkva Našašća sv. Križa na svojim bi zidovima nosila imena 291 ubijenih Zrinjana.  

Iz Zrina su i roditelji krčkog biskupa mons. Ivice Petanjka, Stjepan i Kata Petanjak, koji su se nakon napada na Zrin naselili u Drenjski Slatnik, a zatim u Drenje.

Na obljetnici stradanja stanovnika Zrina u subotu okupilo se oko dvije tisuće hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Na njima je biskup Vlado Košić primijetio posebnu nostalgiju i vezanost za zavičaj. Povezuje to s ovom velikom tragedijom koja ih ne prestaje poticati „da se nepravda ispravi i da se učini što više da se Zrin ne zaboravi“.

Zagrebačka nadbiskupija nikada nije ukinula župu Zrin koji danas pripada Sisačkoj biskupiji iako je to jedina župa u Hrvatskoj u kojoj nijedan župljanin ne živi na području župe.
 

Sedamdeset i druga obljetnica stradanja stanovnika Zrina 12. rujna 2015.

Program obilježavanja o sedamdeset i drugoj obljetnici stradanja stanovnika Zrina započeo je molitvom ispred križa podno Starog grada Zrina, te mimohodom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa koju su 1943. godine srušili partizani.

U homiliji biskup Huzjak je rekao kako se, kad danas stojimo oko oltara Kristova, naših dragih pokojnika, tako i Zrinjana, spominjemo u sasvim drugom svjetlu jer ih gledamo kroz križ Kristov, kroz muku i patnju koju je Bog za nas ljude i čovječanstvo podnio kako bi ga spasio.

„Krista je na križ pribilo zlo, zavist, netrpeljivost i strah da će on pomrsiti neke 'račune' koje su ljudi imali. Ali smrt je tog Bogočovjeka jedinstvena i toliko snažna da u sebi uključuje sve smrti na zemlji dok svijeta bude. Ta smrt u sebi nosi onu klicu života koju daje Bog i koju je Krist pokazao u Uskrsnuću, gdje smrt pobjeđuje smrt“, rekao je biskup Huzjak.

„Zato braćo i sestre, kada gledamo, razmišljamo i čitamo što se ovdje događalo 1943. godine i kada vidimo s koliko je mržnje i zla navalilo srpsko i partizansko stanovništvo na ove ljude koji su tu živjeli, stvarali i molili, onda vidimo kolika je razorna snaga zla u čovjeku. Vidimo koliko je razorna snaga kad čovjek okrene leđa istini i mudrosti, a živi po svome“, povezao je biskup.

„Ovdje se mrzilo ono što je hrvatsko i katoličko te su samo zato Zrinjani stradali. Imali su svoj jasan i definiran identitet i nisu ga se htjeli odreći. Kao što znamo iz komunističkih presuda i prepiski nije se u mjestu našlo nikoga tko bi surađivao s partizanima i zato je trebalo mjesto uništiti, ljude raseliti i ubiti… Kolika je razorna snaga zla u čovjeku, a to zlo kad se organizira te se cijela država i sustav stavi njemu u službu, onda si možemo zamisliti koliki su ljudi i kako stradali od toga zla“, ustvrdio je biskup Huzjak te upozorio kako se o stradanju Zrina i brojnih drugih mjesta ne može čitati u udžbenicima iz povijesti i kako je zato iznimno važno da se govori o tome mladim naraštajima kako te žrtve ne bi nikad bile zaboravljene.

Na kraju, okupljenima se obratio i Ravnatelj Zaklade za obnovu crkve mons. Marko Cvitkušić pozvavši okupljene da podupru gradnju crkve u Zrinu i zahvalivši svima koji su omogućili da se obilježi ova obljetnica.