Adrijanskoga mora sirena

Novo kritičko izdanje spjeva Petra Zrinskoga "Adrijanskoga mora sirena & Obsida sigecka" objavila je Matica hrvatska, a priredio ga je akademik Josip Bratulić, koji je stihove Petra Zrinskog popratio komentarima, rječnikom i znanstvenom studijom o autoru i poetičkim aspektima hrvatske Zrinijade, njezinim kulturnopovijesnim implikacijama i njezinom trostoljetnom recepcijom.

PXL_061213_7016626.jpg
Autor
HINA/Laudato/N.B.
Fotograf
Nikola Cutuk/PIXSELL
Objavljeno:
 
24.06.2017 10:00

Spjev "Adrijanskoga mora sirena" jedan je od temeljnih hrvatskih spjevova i važan nacionalno-identitetski simbol hrvatske povijesti i kulture, napominje priređivač i dodaje kako je "Adrijanskoga mora sirena" hrvatska inačica mađarskoga izvornika, epa "Adriai tengernek Syrenaia" što ga je na temu turske opsade i zauzeća 1566. tvrđave Siget spjevao Petrov brat Nikola Zrinski.

Izvornik spjeva objavljen je u Beču 1651., a Petrov hrvatski prepjev otisnut je u Veneciji 1660. Do 19. stoljeća ostao je najljepšom hrvatskom tiskanom knjigom i spomenikom rodu i djelu Zrinskih, napominje priređivač.

Ocjenjuje kako se osobitost Petrova prepjeva bratova djela ogleda u njegovim nastojanjima da izbjegne doslovno prenošenje značenja predloška pa  primjerice tursku pobjedu zbog velikih vojnih gubitaka smatra neuspjehom i početkom konačnoga turskog sloma.

Smatra i da su Petrove značajke to da svoje filozofske i moralizatorske misli i poglede unosi u stihove "jednako kad je riječ o turskom pijančevanju kao i o ljepoti ljubavi".

Osim Obside Sigecke kao glavnog sadržaja spjeva, "Adrijanskoga mora sirena" obuhvaća i niz lirskih pjesama ‒ idile, epigrame sigetskim junacima, pjesmu o Kristu i zaključnu pjesmu "Ispivanje" u kojoj Nikola kao pjesnik izvornika progovara o vlastitu ratničkom habitusu.

Hrvatski ban Petar Zrinski Hrvatski (1621.–1671.) bio je ratnik i književnik, a zajedno s Franom Krstom Frankapanom pogubljen je kao vođa Zrinsko-frankopanske urote protiv habsburškog apsolutizma. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj (V.) Zrinski. Bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka, a unuk Jurja (IV.) Zrinskog, koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju "Decretum tripartitum" u Nedelišću kraj Čakovca 1574. godine. Otac mu je preminuo u austrijskom vojnom taboru u Požunu (Bratislavi), sudjelujući u Tridesetogodišnjem ratu. Prema nekim povijesnim izvorima dao ga je, nakon verbalnog razmimoilaženja, otrovati habsburški general Wallenstein.

Petar se školovao zajedno s bratom Nikolom, najprije kod zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića, zatim u Mađarskoj i Austriji, a neko vrijeme je boravio i u Italiji, gdje se je bavio vojnim znanostima i topništvom. Godine 1643. godine vjenčao se s groficom Anom Katarinom Frankapan, polusestrom Frana Krste Frankopana.[1] Imali su četvero djece, Jelenu (rođenu 1643.), Ivana Antuna (rođenog 1651.), Juditu Petronelu i Zoru Veroniku.

Petar je također, poput starijeg brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama. Već 1647. postavljen je na dužnost kapetana žumberačkih uskoka s kojima je sudjelovao u zadnjim godinama Tridesetogodišnjeg rata. Zrinski se istaknuo u završnim bitkama 1647. i 1648. koje su bile na njemačkom i češkom bojištu. Nakon toga, ratovao je s Osmanlijama. Osmanskim je snagama nanio poraz kod Slunja 1649. godine. Tijekom Kandijskog rata pomagao je mletačku stranu, nanijevši turskim snagama veliku štetu. Ratovao je na suhozemnom i pomorskom ratištu.

Po povratku u Hrvatsku nastavlja vojevati protiv Turaka. Porazio ih je u Lici 1655. godine. Napredovao je u vojnoj hijerarhiji, pa je postavljen za ogulinskog i senjskog kapetana i kapetana cijelog Primorja. Dok je trajao Erdeljski rat, Zrinski je pobjeđivao Turke po hrvatskim gorskim krajevima, a ističe se velika pobjeda u Gackoj kod Jurjevih Stijena 16. listopada 1663. godine. Tu je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1.400 vojnika, te kad je sa svojih 2.500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10.000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da je kralj nazvao Petra "štitom kršćanstva i strašilom Turaka".

Nakon smrti starijeg brata Nikole krajem 1664. godine, Petar Zrinski je, 1665. godine, imenovan hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek u godini 1668. zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkog dvora.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatitli za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!