Ansambl Lado slavi 65 godina rada: folklor nije dosadan
Nizom godišnjih koncerata ansambl Lado će u studenom proslaviti 65. obljetnicu rada i kontinuitet uspješnog rada, a kako bi se ta tradicija nastavila, ubuduće će nastojati približiti se mlađim generacijama i pokazati da folklor nije dosadan, već da iza svakog nastupa, koji najčešće od početka do kraja zaokupi pažnju gledatelja, stoje duge i naporne vježbe.
"Velik dio mlađe populacije danas nije zainteresiran za tradicijsku umjetnost i na folklor se gleda kao na nešto dosadno, no nama će narednih godina biti izazov pokazati suprotno, da postoji netko tko čuva tradiciju i da ona može biti jako atraktivna, lijepa, živopisna i razigrana", rekao je v.d. ravnatelja ansambla Krešimir Dabo u razgovoru za Hinu.
Nastupi, kojih Lado godišnje ima više od stotinu, najbolji su način da publika osjeti energiju ansambla, plesača, pjevača i svirača.
"Na našim se koncertima najbolje vidi koliki je trud uložen, članovi ansambla su tehnički precizni i uigrani, pa na pozornici dišu kao jedan, što je rezultat njihovog izrazito zahtjevnog i napornog tempa, svakodnevnih višesatnih kondicijskih vježbi, plesnih i vokalnih proba", istaknuo je.
Zahvaljujući inozemnim koncertima, kojih je od osnutka imao više od pet tisuća u pedesetak zemalja svijeta, Lado se smatra i važnim ambasadorom hrvatske kulture. Lado nije samo pjesma i ples, on nosi priču o narodu i običajima zbog čega ga publika oduševljeno prihvaća, ustvrdio je Dabo.
Osobito dobar prijem imali su na koncertu u Hong Kongu, a sad već tradicionalno i u Japanu, što Dabo objašnjava time da se u tom dijelu svijeta drugačije gleda na tradicijsku umjetnost.
"Oni njeguju i poštuju vlastitu baštinu, pa znaju cijeniti i našu, pripreme se za koncerte i točno znaju što gledaju, a na zadnjem koncertu u Tokiju bila je i japanska princeza iako su rijetke prigode u kojima se kraljevska obitelj pojavljuje u javnosti", napomenuo je.
U tom jedinom hrvatskom profesionalnom folklornom ansamblu je 35 umjetnika, koji istodobno pjevaju i plešu, te 14 glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Lado prikuplja i čuva tradicijsku umjetnost, obrađuje ju i prikazuje na sceni, a u plesnom repertoaru broji više od 100 koreografija. To je i svojevrsni "putujući muzej", s obzirom da posjeduje više od 1200 kompleta narodnih nošnji, od kojih su neki stariji od 100 godina. Lado je snimio tridesetak nosača zvuka i za svoj rad dobio niz nagrada, među kojima čak 22 Porina. Surađuje s Hrvatskom glazbenom mladeži i kulturno-umjetničkim društvima, a u listopadu je započeo i s radionicama za nastavnike u školama.
U godini obilježavanja 65. obljetnice Ladovi godišnji koncerti posvećeni su njegovu osnivaču, koreografu i dugogodišnjem umjetničkom ravnatelju Zvonimiru Ljevakoviću (1908.-1981.). On se na tom području pojavio u prvim godinama poslije Drugoga svjetskog rata, kada se među brojnim amaterskim folklornim skupinama istaknuo kao umjetnički voditelj sekcije Omladinskog kulturno-umjetničkog društva "Joža Vlahović". Ljevaković je na terenu prikupljao građu narodne tradicijske baštine i umjetnički je obradio za scenu, a zahvaljujući njemu Lado danas ima bogatu kolekciju originalnih nošnji. Na čelu Lada bio je 24 godine i zapamćen je kao njegov najuspješniji koreograf i autor mnogih folklorno-scenskih umjetničkih djela. Zbog samosvojnoga stila prilagodbe hrvatskih narodnih plesova i običaja za scensko izvođenje, etnolozi i koreografi smatraju ga tvorcem tzv. zagrebačke škole folklora.
Prvi godišnji koncert održat će se 11. studenog, na datum osnutka Lada, u Delnicama. Uslijedit će svečani godišnji plesni koncert u povodu 65. obljetnice osnutka u zagrebačkom HNK (16. studenog) te koncerti u zagrebačkoj Laubi (18. studenog), Slavonskom brodu (24. studenog), Varaždinu (27. studenog) i ponovno u zagrebačkom HNK (30. studenog), što je ujedno i humanitarni koncert za riznicu narodnih nošnji stradalu u ovogodišnjim poplavama u Slavoniji.
Tim koncertima od ansambla će se oprostiti njegova dugogodišnja solistica Aleksandra Ptičar čiju su profesionalnu karijeru, dulju od 34 godine, obilježile mnoge iznimne vokalne i plesne solističke dionice, među ostalim, konavoske istresalice, plesovi i pjesme zapadne Hercegovine, Stari splitski plesovi, Mizerna cicha, Podravski svati.