Na koncertu je nastupio Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tončija Bilića koji je u pratnji instrumentalnog ansambla izveo Gotovčeve skladbe ''Zvonimirova lađa'', tri narodne pjesme iz Dalmacije ''O, more duboko'', ''Marjane, Marjane'' i ''Omili mi u selu divojka''), ''Jadovanka za teletom'', ''Dobra večer, uzorita'' i ''Koleda''.

Prije početka koncerta nazočnima se obratio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je Jakova Gotovca nazvao jednim od najdominantnijih članova Akademije čiji značaj se zbog uloge u izgradnji hrvatskog identiteta može usporediti s nobelovcima Lavoslavom Ružičkom i Vladimirom Prelogom, Nikolom Teslom, Miroslavom Krležom, Ivom Andrićem, Vlahom Bukovcem i Ivanom Meštrovićem ili s najistaknutijim Akademijinim predsjednicima Franjom Račkim, Tadijom Smičiklasom, Andrijom Štamparom, Grgom Novakom, Ivanom Supekom i Ivom Padovanom.

Podsjetio je na Gotovčev životni put, od školovanja u rodnom Splitu gdje mu je poticaje za inspiraciju folklorom dao njegov učitelj Antun Dobronić pa do dolaska u Zagreb gdje je Gotovac djelovao kao dirigent u HNK.

- Svojim djelom inspiriranim folklorom i narodnim melosom, Gotovac je popunio jednu veliku prazninu stvorivši hrvatski glazbeno-umjetnički nacionalni identitet, prije svega sa svojih osam velikih opera od kojih je najpoznatija ''Ero s onoga svijeta'', velebno glazbeno djelo usporedivo s ''Prodanom nevjestom'' Bedřicha Smetane, napisano na libreto Milana Begovića, koje je diljem svijeta izvedeno više od 3000 puta i prevedeno na devet jezika. S tom operom Hrvati su mogli ući na svjetsku pozornicu jer radi se o jednoj od najboljih slavenskih komičnih opera kojom je Gotovac je pozicionirao Hrvatsku u sam svjetski vrh. Dijelovi iz opere ''Ero s onoga svijeta'' najizvođenija su djela hrvatske glazbe nakon hrvatske himne - rekao je akademik Kusić.

Spomenuo je i druga važna Gotovčeva djela, poput ''Koleda'', ''Simfonijskog kola'' i ''Himne slobodi'' koje je skladao na početku svojih tridesetih godina života.

- U pet desetljeća djelovanja Gotovac je ostao vjeran stilu i načinu koji je razvio u prvih 20 godina i nije ga mijenjao. Po tome je sličan Ivanu Meštroviću koji je, kao i Gotovac, potjecao iz vrleti Dalmatinske zagore. Kao što je utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer govorio da je sve što ima dobio od naroda i da to svojim velikim projektima narodu vraća, tako je i Gotovac govorio da svoju glazbu prima od naroda i vraća narodu. Narodnu glazbu nosio je u sebi, a nije se njome teoretski bavio. Svojim grandioznim djelom Jakov Gotovac ugradio se u same temelje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ponosna je na njega - poručio je akademik Kusić.

Tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Frano Parać kazao je da je hrvatska glazba nezamisliva bez Jakova Gotovca, istaknuvši da je bio iskreni skladatelj golemog talenta, naročito za folklor.

- Folklorni idiom toliko izlazi iz njegova bića da je u njegovim djelima teško reći što je citat iz folklora, a što je Jakov Gotovac originalno skladao - rekao je akademik Parać.

Na koncertu su uz članove HAZU bili i sin Jakova Gotovac Pero Gotovac, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić, predsjednica Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Gordana Rusak, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, počasni građanin Zagreba general Mladen Markač, biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i drugi predstavnici društvenog, kulturnog i javnog života.