Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i ove će godine obilježiti Mjesec hrvatskoga jezika te organizirati brojna događanja kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika.

Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika.

Mi vam donosimo 5 stvari koje morate znati o hrvatskom jeziku:

1. Najstariju gramatiku hrvatskog književnog jezika napisao je isusovac.
Bartol Kašić početkom 17. stoljeća napisao je Institutionum linguae illyricae (Ustroj ilirskoga/hrvatskoga jezika): knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine.

2. Šest govora na hrvatskom jeziku u Saboru smatra se osobito znamenitima.
Riječ je o govorima Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1843., koji je dugo važio za najstariji govor na hrvatskom jeziku u Saboru. Zatim Josipa Jurja Strossmayera 1861., Ante Starčevića 1861., Ivana Mažuranića 1886., Stjepana Radića 1918., Franje Tuđmana 30. svibnja 1990.

3. Hrvatski jezik pripada indoeuropskim jezicima.
Hrvatski je slavenski jezik, zapadnojužnoslavenske podskupine u slavenskoj grani indoeuropske jezične porodice koji se kao i ostali slavenski jezici razvio iz praslavenskoga.

4. Najstariji su hrvatski tekstovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo glagoljicom.
Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma koja se najčešće naziva bosančicom, a od XIV. stoljeća sve se češće počinju koristiti i latiničkim pismom.

5. U doba Hrvatskoga narodnog preporoda u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda.
Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju dijakritički znakovi. Grafija se ustaljuje tek krajem XIX. st. (s pravopisom I. Broza).