Knjiga poljskih autora Grzegorza Gornya i Janusza Rosikona „Svjedoci Otajstva - Istraga o Kristovim relikvijama“ predstavljena je u četvrtak 22. listopada na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Nakon predstavljanja knjige otvorena je istoimena izložba na prvom katu Sveučilišta.

Nakon uvodne skladbe J. S. Bacha „Jesus bleibt meine Freude“ koju su izvele studentice Klara Ruter i Marija Žagmešter, okupljene profesore, studente, prijatelje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta pozdravio je rektor prof. dr. Željko Tanjić. Istaknuo je da je to prva u nizu tribina koje će se organizirati tijekom ove akademske godine. Sadržajno tribine će biti vezane za različita područja znanosti. Njihov je cilj potaknuti na promišljanje različitih tema važnih za intelektualni i duhovni rast čovjeka. Rektor je zahvalio nakladniku Verbumu iz Splita na organizaciji tribine kao i Veleposlanstvu Republike Poljske na financiranju izrade eksponata za izložbu.

O knjizi su govorili autori Gorny i Rosikon putem videolinka koji su opisali svoje dvogodišnje putovanje i istraživanje te suradnju s povjesničarima i znanstvenicima, koristeći se pritom najsuvremenijom tehnologijom, a sve to s ciljem utvrđivanja autentičnost Kristovih relikvija. Urednik portala Bitno.net i prevoditelj knjige Goran Andrijanić naveo je najvažnije relikvije koje se spominju u knjizi poput svetog križa, stupa bičevanja, Kristove tunike, rupca iz Manoppella, sudarija iz Ovieda, svetog ruha iz Triera, svetog Torinskog platna kao i mnogih drugih te je ukratko predstavio njihove posebnosti.

Na kraju predstavljanja knjige okupljenoj publici obratio se zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, koji je govorio o relikvijama s teološkog stajališta. „Podnaslov ove vrijedne knjige 'Istraga o Kristovim relikvijama' itekako je zanimljiv. Ako pobliže promotrimo o čemu je u ovoj knjizi riječ, vidjet ćemo da se radi o predmetima koji se poglavito odnose na muku i smrt Isusa Krista. Posebno mjesto (a u nizu poglavlja upravo je to na prvome mjestu u knjizi) zauzima Torinsko platno, kao predmet koji je izazov povezanosti povijesti i nadpovijesti, muke i uskrsnuća. Ujedno susretište znanstvene interdisciplinarnosti. Teološki je razumljivo zašto se ne govori o Kristovim relikvijama. Naime, Kristova 'relikvija' – ostatak i ostavština – jest njegova vazmena prisutnost, njegova Crkva. Ono što nam ostavlja jest On sam u sakramentima, osobito u njegovu sakramentalnom tijelu u euharistiji pod prilikama kruha i vina, odnosno njegovo mističko tijelo, to jest mi, kršćani, mi-Crkva. No, razumijemo i izazovnost naslova koji upućuje na Isusovo povijesno tijelo, na Kristovo utjelovljenje i na tjelesnost koja je prošla muku i smrt. Kršćanstvo je religija Božjega utjelovljenja, povijesnosti pa stoga i ukorijenjenosti u vidljivu zbilju.

Opravdano se stoga pitati o tragovima te vidljivosti i tjelesnosti. Zapravo, nakon što je Kristovo tijelo preobraženo uskrsnućem i nakon što je ušlo u nebesku slavu, stvorenja su u Kristu postala preobražena i sposobna pristupiti božanskomu životu. Budući da su sveci živjeli posličenost Kristu, naša vjera i njih promatra kao odraz iste Kristove svetosti. Čašćenje svetih ima svoju sakramentalnu formu, ali i uz sebe vezanu pučku pobožnost. U prvome je redu za nas važno nasljedovanje života svetih, ali Crkva je trajno čuvala i poštovala relikvije, ne kao predmete koji imaju snagu po sebi samima, nego u odnosu na Krista. Tako bi relikvije svetih također mogle biti viđene kao Kristove relikvije“, rekao je biskup Šaško.

Nakon predstavljanja knjige povela se zanimljiva rasprava o porijeklu i značenju svetoga Torinskog platna. Izložba će biti otvorena do 27. studenoga.