Prve hrvatske božićne jaslice: Spoj kulturne i vjerske baštine tijekom ''Noći muzeja''
U središtu su prve hrvatske božićne jaslice s narodnim motivima, nastale prije stotinu godina, izrađene od voska, djelo poznatog umjetnika Vojte Braniša.
Tijekom manifestacije ''Noć muzeja'' posebno će biti istaknut spoj kulture i vjerske baštine u premijernom programu koji predstavlja zagrebačku crkvu sv. Blaža s vrijednim jaslicama i uređenim svetištem u petak 29. siječnja.
U središtu su prve hrvatske božićne jaslice s narodnim motivima, nastale prije stotinu godina, izrađene od voska, djelo poznatog umjetnika Vojte Braniša.
Betlehemska štalica u ruhu narodnih običaja sa 150 figurica bila je na mnogim međunarodnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a postala je simbol crkve i župe predstavljajući hrvatsku crkvenu i narodnu umjetnost. Među likovima su predstavnici građanstva, seljaci odjeveni u šestinsku narodnu nošnju, žene, djeca, kola s volovima, mljekari.
Od 19 sati do ponoći svakih pola sata organizirano je stručno vodstvo pod nazivom ''Od ugla do ugla''. U 19:30 sati gostuje dvoje sugovornika; muzealac Josip Barlek i unuka autora jaslica Branka Komadina u programu ''Jaslice iz drugog kuta''. U 20 sati bit će polusatni koncert klasične glazbe u kojem će nastupiti prof. Marija Ćepulić na violini sa svojim sinom Dubravkom Ćepulićem Polgarom na orguljama. U 21:30 sati priređuje se ''Susret s arhitektom'' Željkom Kovačićem, prezimenjakom prvotnog arhitekta crkve sv. Blaža koji će pojasniti detalje oko umjetničkog uređenja oltarnog prostora.
Zagrebačka župa sv. Blaža, koja priređuje niz obljetničkih proslava u povodu 100. godina postojanja, prva je župa u gradu Zagrebu koja na ovaj način sudjeluje u manifestaciji ''Noć muzeja''.
Osim jaslica predstavit će i drugu baštinu, relikvijar s moćima sv. Blaža, slike Ljube Babića ''Krist u grobu'' iz 1916. godine i ''Zagrebački sv. Blaž'', a prije godinu dana uređeno je svetište s novim umjetničko-liturgijskim elementima, poput oltara, izvedbe apostola te vitraja na čemu su surađivali poznata imena hrvatske umjetnosti predvođeni arhitektom Željkom Kovačićem.
Posebnost crkve sv. Blaža jest i u izvedbi armirano-betonske kupole, prve takve vrste u nas, koja je izazvala kontroverze tijekom građenja, pa je slavni arhitekt Viktor Kovačić jednu noć probdio ispod kupole kako bi razuvjerio svoje kritičare da se kupola neće srušiti.
