Knjiga je nastala sa svrhom približavanja armenskoga naroda i njegove etnokulturne baštine hrvatskoj javnosti. Riječ je o prvoj znanstveno-popularnoj knjizi o armenskim prepoznatljivostima na hrvatskom jeziku.

Organizator predstavljanja knjige je časopis „ŽAM“, moskovski časopis za kulturu i društvena pitanja, koji izlazi mjesečno kao glasilo armenske zajednice u Moskvi. Knjigu je u travnju ove godine u Dubrovniku izdala Matica hrvatska, ogranak Ston.

Prije predstavljanja u Moskvi, knjiga je bila predstavljena u Stonu te u Dubrovniku. Knjigu i autora predstavila je dr. sc. Anna Givargizjan, glavna urednica časopisa „ŽAM". Ona je posebno istaknula povijesnu bliskost i sličnost sudbina Armenije i Hrvatske, nužnost daljnjega učvršćivanja i produbljivanja kulturnih i duhovnih veza dvaju naroda.

Autori knjige su odgovorili na mnogobrojna pitanja moskovskih uzvanika. A. Bagdasarov je skrenuo pozornost na ideju stvaranja zajedničke knjige i upoznao publiku s njezinim sadržajem. Posebno je istaknuo da je u suvremenim rusko-hrvatskim odnosima knjiga Matice hrvatske, najstarije hrvatske udruge, po prvi put predstavljena u glavnom gradu Rusije. Ističući zajedničke brojne poveznice između armenskoga i hrvatskoga naroda V. Lupis je posebno istaknuo vezu Dubrovnika i Armenije, odnosno štovanje gradskoga patrona sv. Vlahe iz armenske Sebaste koja u predstavljenoj knjizi svjedoči o neprekinutoj duhovnoj vezi između dvaju naroda. Uz ostalo Lupis je podsjetio na tragične stranice armenske povijesti, stotu obljetnicu genocida nad Armencima od strane Osmanlijskoga Carstva.

Na predstavljanju su prikazane i neke ekskluzivne fotografije sadanje i povijesne Armenije i njezine kulturne i crkvene baštine, a također pojedine slike iz Državnoga arhiva u Dubrovniku, arhiva Dubrovačke i Korčulanske biskupije. Predstavljanju knjige „Armenija – domovina svetoga Vlaha" prisustvovali su predstavnici armenske, hrvatske i ruske javnosti uz sudjelovanje televizije.

Knjiga „Armenija - domovina svetoga Vlaha" od 272 stranice podijeljena je na šest poglavlja: Armenske prepoznatljivosti, Etnolingvokulturna baština, Vjera i Crkva, Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija te Eseji. Uz uvod i proslov autora knjiga donosi sažetke na hrvatskom, armenskom, ruskom i engleskom jeziku, izvore i literaturu, popis brojnih likovnih priloga (ima ih 151) te životopise autora. Ocjenitelji knjige su: dr. sc. Branko Matulić i dr. sc. Tomislav Šeparović, a korice knjige je oblikovao akademski slikar Eugen Varzić.