- Svrha ove izložbe je bila pokazati kako je lik Isusa postao dio židovske i izraelske umjetnosti. Sve je počelo mojim pronalaskom mnogih kršćanskih simbola na raznim umjetninama, na mnogim prikazima Isusovog lika, predstavljeni na razne način i u raznim situacijama. To je pobudilo moju znatiželju zašto su Židovi tako duboko povezani s Kristovim likom – rekao je kustos ove izložbe Amitai Mendelsohn.

Za izložbu je izabrano 100 djela od 40 različitih umjetnika koji se izražavaju raznim umjetničkim jezicima, poput slikarstva, skulpture, videa i fotografije.

Razni su načini na koji se produbljuje veza između Kristovog lika i izraelskog svijeta. To je često tiha i problematična veza, ali uvijek otvorena.

- Shvatio sam da je odnos između židovskih izraelskih umjetnika i Kristovog lika jako na više razina jako pozitivna. Čak i da ne vjeruju u njegovo božanstvo i da je doista Mesija, ovi umjetnici vjeruju i uspoređuju se sa Isusovom ljudskim, moralnim i univerzalnim značajem – napomenuo je kustos izložbe.

Putovanje započinje 1870. godine i traje sve do danas. Izložba nije postavljena kronološkim redom, već tematski, prema raznim temama koje pojedina djela obrađuju.

- Imamo dio u kojem se govori o židovskoj umjetnosti koja nije izravno povezana s Državom Izrael, ali koja govori o odnosu kršćanstva i židovstva te činjenici da Isus može postati mostom između dvaju naroda te simbol patnje Židova. Prikazujući ga kao Židova, može dovesti do njegovanja prisnijih odnosa između Židova i kršćana – ističe kustos Mendelsohn.

Na to se nastavlja dio posvećen cionističkim umjetnicima koji su došli u Svetu Zemlju početkom 20. stoljeća. Prikaz Isusa je produbljen iz strogo osobne perspektive.

Imamo djelo Motija Mizrahija, umjetnika s invaliditetom. On je Križni put prošao na štakama noseći sliku vlastitog lica na leđima. Stoga je to izrazito osobno djelo koje govori o patnji osobe koji sam želi ići Kristovim križnim putem – rekao je Amitai Mendelsohn.

Svako putovanje iznova širi obzorje. Kristova muka postala je izrazom patnje onih koje društvo najviše odbacuje. Tako je izložen križ načinjen od ostataka uništenog beduinskog sela, te je prikazana fotografija koja izražava bol jedne majke.

- Fotografija koju je slikala Milìka Kioshnol 1998. godine na početku prve intifade prikazuje žena imenom Aisha el-Kord, koja je utamničena i u tamnici je rodila sina, a fotografkinja je s fotografijom poslala predivnu poruku sveopće sućuti. To su majka i dijete u klasičnom kršćanskom prikazu. Tak oda imamo židovsku umjetnicu koja slika muslimanku sa svojim sinom u kršćanskoj perspektivi – ističe kustos izložbe.

Svrha izložbe nije pomiješati razne identitete, već se želi dati prostora pitanjima koja postavlja svaki umjetnik. Prolazeći izložbenim prostorom, svako nas djelo pogađa, često, a nekad i provokativno, prizivajući nam u svijest liturgiju Velikog tjedna. A Kristova smrt na križu za cijelo čovječanstva osvjetljena je novim detaljima.