"Proglašenjem Godine vjere Papa želi obnoviti vjeru cijele Crkve, odnosno svih vjernika i članova Katoličke crkve. Vrata vjere otvorena su svima na zajedništvo s Gospodinom i na ulazak u Katoličku crkvu. Mi smo članovi Crkve po krštenju. To naše članstvo biva pojačano primanjem drugih sakramenata osobito svete euharistije, ali vjera je Božji dar s kojim treba surađivati cijeli život. Dakle, to je hodočašće s Bogom kroz radosne i teške trenutke našeg života, osobnog, obiteljskog i zajedničkog. Sveti Otac je htio naglasiti važnost dara vjere za Crkvu, vjernike i za njihovo djelovanje u svim područjima života", istaknuo je u razgovoru za Katolički tjednik generalni tajnik Biskupske sinode mons. Nikola Eterović.

Naglasio je da Godina vjere mora biti osobni doživljaj susreta s Isusom Kristom, Bogom i čovjekom, uskrslim Gospodinom koji je prisutan među nama u svojoj Crkvi do kraja svijeta, kao što je sam obećao: "Ja sam s vama do svršetka svijeta". "Taj susret s uskrslim Gospodinom treba živjeti osobno, posebno u obiteljima i u svim zajednicama. Jasno, vjera nije samo osobna privatna stvar, ona izlazi iz srca svakog pojedinca, ali nužno ima svoju socijalnu, društvenu dimenziju, stoga je treba živjeti i u krugu obitelji, župe, biskupije, mjesne Crkve, na razini cijelog naroda pa i opće Crkve", ukazao je mons. Eterović.

Priznao je kako često u razgovoru s biskupima ima dojam da nešto ne funkcionira dobro u našem u katoličkom odgoju. "Imamo toliko katoličkih škola u cijelom svijetu, toliko mladih ljudi koji završe naša katolička sveučilišta, ali to kasnije ne pokazuju djelujući javno u pojedinim područjima društvene djelatnosti, a to bi trebalo biti, jer "vjera bez djela je mrtva" - kako veli sveti Jakov. Bez djela ne možemo dokazati da imamo vjeru. Dakle, vjeru moramo animirati, oživljavati naše djelovanje ne samo osobno nego i društveno", istaknuo je mons. Eterović.

Smatra da je vjernik onaj koji ima jasan stav o važnim životnim pitanjima, koji zastupa i onda kada treba biti protiv struje, osobito u današnjem vremenu koje želi nametnuti neke stavove protiv života i protiv dostojanstva ljudske osobe.

Također ističe kako živimo u složenom svijetu koji je karakteriziran vjerskom indiferentnošću. "Mnogi žive kao da Boga nema. Također, postoji i jaki sekularizam koji nekada dovodi do ateizma koji je ponekad agresivan, ali češće je pasivan tako da se čovjek praktično nađe u situaciji da živi kao da mu Bog nije potreban za svakodnevni život i možda se samo u trenucima krize počne pitati i počne razmišljati o važnim temama života. To su prigode koje Bog daje svima da mislimo na Njega, da razmišljamo o smislu života i da ga pronađemo u Isusu Kristu koji je put, istina i život", ukazao je mons. Eterović.

"Godina vjere je upravo prigoda obnoviti, pročitati, produbiti sadržaj glavnih dokumenata II. vatikanskog sabora koji su vrlo važni za nas, za današnje vrijeme. Blaženi Ivan Pavao II. je rekao da je to kompas kojeg je Božja providnost dala Crkvi 20. stoljeća da bi kročila u 21. stoljeće. I sadašnji papa Benedikt puno je puta naglasio važnost II. vatikanskog sabora i dokumenata te dao smjernice kako treba ispravno tumačiti ovaj sabor i dokumente", naglasio je mon. Eterović.

Intervju s mons. Nikolom Eterovićem za Katolički tjednik u cijelosti možete pročitati ovdje.