100. obljetnica genocida nad Armencima
100. je obljetnica Metz Yeghera, „velikog zločina“ odnosno pokolja u kojem je ubijeno oko milijun i pol Armenaca kršćana za vrijeme Osmanskog Carstva.
Armenska Crkva kanonizirala je sinoć svih milijun i pol milijun žrtava genocida dvadesetak kilometara od Erevana, glavnog grada Armenije, ispred crkve iz IV. stoljeća za koju se drži da je najstarija kršćanska katedrala na svijetu. Ovu najbrojniju kanonizaciju o kojoj je ikada odlučila neka kršćanska crkva vodio je poglavar Armenske Crkve Karekin II.
Povodom obljetnice koja se obilježava 24. travnja, papa Franjo je na Bijelu nedjelju u Vatikanu slavio misu s patrijarhom Armenske katoličke Crkve Nersesom Bedrosom XIX., a prisutni su bili i poglavar Armenske Crkve Karekin II. te cilicijski poglavar Aram I.. Tada je Papa tu tragediju nazvao „prvim genocidom 20. stoljeća“.
Armenci smatraju da je nad njima proveden sistematski genocid, nakon što ih je osmanska država optužila za izdaju i djelovanje u korist Ruskog carstva koje je ratovalo protiv Osmanskog Carstva dugi niz godina.
S druge strane, Turska događaje iz prošlosti ne smatra genocidom, nego ubijanjem u ratnim okolnostima za vrijeme Prvog svjetskog rata i vojnog udara Armenaca na državu, te da žrtve nisu bili smo Armenci, nego i Turci i Kurdi.
Armenskom narodu pripadao je i zaštitnik Dubrovačke biskupije sv. Vlaho, stoga će biskup dubrovački mons. Mate Uzinić večeras u 18 sati u dubrovačkoj katedrali predslaviti misu.
Na ekumenskom bogoslužju u četvrtak 24. travnja u berlinskoj katedrali njemački predsjednik Joachim Gauck je rekao da i Nijemci moraju preispitati svoje pamćenje te je spomenuo odgovornosti i potencijalno suučesništvo Njemačke u genocidu nad Armencima. Ovo je prvi puta da je Njemačka službeno upotrijebila termin „genocid“.
Austrijski parlament je u srijedu „razljutio“ Ankaru kada je priznao genocid nad Armencima, presedan u toj zemlji koja je poput Njemačke bila saveznica Osmanskog Carstva tijekom Prvog svjetskog rata. Turska je pozvala na konzultacije svog veleposlanika u Austriji.
Ankara je već bila jako ogorčena izjavama pape Franje koji je govorio o genocidu nad Armencima i nakon što je Europski parlament tražio od Turske da prizna genocid.
Gauck je rekao da su njemački vojnici sudjelovali u planiranju i djelomično u provođenju deportacija Armenaca. „Informacije njemačkih promatrača i diplomata koji su jasno utvrdili namjeru istrebljenja Armenaca su bile ignorirane jer njemački Reich, saveznik Osmanskog Carstva, nije želio kompromitirati svoje odnose s njime“, istaknuo je.