U povodu 75. obljetnice stradanja župnika u Bos. Grahovu don Jurja Gospodnetića zajedno s preko 250 grahovskih Hrvata katolika, banjolučki biskup mons. Franjo Komarica preslavit će svetu misu u župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Bos. Grahovu, u subotu 6. kolovoza s početkom u 11 sati.

Dan poslije, u nedjelju 7. kolovoza biskup Komarica predvodit će komemoraciju s početkom u 11 sati i na katoličkom groblju u Krnjeuši kod Bos. Petrovca u povodu 75. obljetnice mučeničke smrti krnjeuškoga župnika don Krešimira Barišiča i stradanja preko 240 Hrvata katolika toga mjesta u zapadnoj Bosni.

Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku,  teološki studij započeo  u Splitu a završio u Zagrebu. Za đakona je bio zaređen 10. travnja 1938. godine a za svećenika u Zagrebu, 26. lipnja 1938. Godine

U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine, a godinu kasnije imenovan za župnika Bosanskoga Grahova.

Inkardiniran je u Banjalučku biskupiju i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen i ubijen po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno preko 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bos. Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i dr. Od oko 1500 prijeratnog broja vjernika župe Bos. Grahovo, kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka.

Po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici 27. srpnja 1941. na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca.

Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen.

Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 bestijalno ubijenih nevinih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti.

Brojka od 240 osoba, koja nije konačna, odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima.

Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje.

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti je uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja ´Kod Križa´ na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bos. Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici.

Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

Prošle je godine na groblju u Krnjeuši služena prva sveta misa nakon pune 74 godine.