Ta će skupna kanonizacija biti brojčano najvažnija ikada o kojoj je odlučila neka kršćanska crkva, a održat će se uoči službenog obilježavanja stote obljetnice tog pokolja u petak 24. travnja.
 
„Kanonizacija žrtava armenskog genocida održat će se 23. travnja“, najavila je Armenska crkva pozivajući sve Armence da „sudjeluju u tom povijesnom događaju“.
 
Kanonizirajući žrtve, „crkva samo prepoznaje činjenice, to jest genocid“, izjavio je čelnik Armenske crkve Karekin II.
 
Nema armenske obitelji koja u toj tragediji nije izgubila voljenu osobu. Doista je to bio Metz Yeghern, „veliki zločin“, napisao je papa Franjo u poruci armenskom narodu uručio katoličkom patrijarhu Neresu Bedrosu XIX., katolikosima Karekinu II. i Aramu I.  te armenskom predsjedniku, Seržu Sargsyanu nakon mise koju je na Bijelu nedjelju služio za žrtve tog pokolja.

Istaknuvši drevni kršćanski poziv armenskoga naroda kao prve nacije koja je, 301. godine, prihvatila kršćanstvo, Papa je naglasio da su brojne kušnje i patnje koje su doživjeli u svojoj povijesti, „dragocjeni biser, kojim se opća Crkva ponosi“.

Kršćanska je vjera također podržavala Armence u „tragičnom događaju prije stotinu godina, koji se 'naširoko drži prvim genocidom 20. stoljeća'“, napisao je Papa, navodeći zajedničku izjavu sv. Ivana Pavla II. i katolikosa Karekina II. Papa je Franjo podsjetio i na posredovanje Svete Stolice za nevine žrtve te na tajni konzistorij koji je Benedikt XV. sazvao 1915. godine, kada je potresen ustvrdio: „Jadni je armenski narod doveden na rub uništenja“.

Dužnost sjećati se tih događaja ne pripada samo armenskome narodu i općoj Crkvi, već i čitavoj ljudskoj obitelji, kako bi se spriječile slične tragedije, naglasio je Papa.