Borba fundamentalista protiv Zapada je borba protiv novog poganstva
Muslimanski napadi u Parizu ponovno potiču na pitanje o odnosu između zapadne kulture i muslimanskoga svijeta, koji se čini sve više podijeljen na umjerene i na fundamentaliste. Zacijelo postoje umjereni muslimani, i oni su većina – rekao je za Radio Vatican pater Samir Khalil Samir, profesor Povijesti arapske kulture i islamologije na Sveučilištu svetoga Josipa u Beirutu
Većina muslimana želi živjeti u miru sa svima. Međutim – napomenuo je pater Samir – problem je što je sam islam podijeljen na suprotstavljene skupine, te često, u cijeloj islamskoj povijesti, kao i danas, muslimani, kada se ne slažu, reagiraju ratom.
Doista, takozvana Islamska država rabi nasilje suprotstavljajući se šiitima, a i drugim muslimanskim skupinama bez razlike i bez milosti. Stoga, reći da ono što se dogodilo u Francuskoj nema veze s islamom, nije istina. Ali, reći da su to ekstremisti, to je istina – napomenuo je pater Samir te dodao da je uvjeren da veći dio muslimana nije tomu naklonjen, ali ne usuđuje se kritizirati.
Primijetivši potom da se često kaže da nasilje ne pripada islamu, te da stoga nasilni muslimani nisu istinski muslimani, pater je Samir kazao da to, nažalost, nije stvarnost, jer u samom Kur'anu imamo – kako je rekao – riječi koje kažu: 'Ubijte ih gdjegod ih nađete, budući da je riječ o nevjernicima', odnosno o onima koji nisu htjeli postati muslimani.
Kada muslimani kažu: „to nema veze s islamom“, a to ponavljaju uvijek, u slučaju svakog napada, to je samo neprihvatljiva igra riječi. Zašto? Zato što onaj tko to radi, ne radi to kao bilo koji pojedinac, nego to čini u ime islama – istaknuo je pater Samir.
Na novinarovu primjedbu kako ima onih koji smatraju da ovakva događanja znače napad na civilizaciju te na upit zašto je tako, pater je Samir objasnio da se prije stotinu, ili dvije stotine godina, na Zapad gledalo vrlo pozitivno, jer je donosio tehnologiju, modernost i slično. Bio je vjernik, a muslimani su ga smatrali kršćanskim.
Danas nije neobično to da se Zapad ne smatra, štoviše, odbija smatrati se kršćanskim – istaknuo je pater te podsjetio da je Europska unija odbila staviti u svoj predgovor čak i to da ima kršćanske korijene.
Borba protiv Zapada je borba protiv novoga poganstva. Većina muslimana razlikuje, smatra dobrima neke vidike modernoga života – kao što je jednakost između muškarca i žene, razlikovanje između religije i politike – dok fundamentalisti sve stavljaju u jedan koš. Zapad za njih znači bivši kršćani, odnosno pogani, a to je modernost; modernost je, dakle, poganska, a mi se moramo boriti protiv Božjih neprijatelja.
Kako onda pobijediti terorizam? Problem je u odgoju, u razmišljanju koje danas nedostaje u muslimanskom svijetu – napomenuo je pater Samir te istaknuo da je potreban dijalog. Osim toga, muslimanima valja pomoći u samokritici, da razmotre svoj način djelovanja i razmišljanja.
U samoj konačnici, riječ je o novom razmišljanju o Kur'anu. Tekst se ne može dirati, kao ni kod Biblije. Ali, tumačenje je teksta potreba, odnosno valja taj tekst smjestiti u njegov povijesni kontekst – rekao je na kraju pater Samir, profesor Povijesti arapske kulture i islamologije na Sveučilištu svetoga Josipa u Beirutu.