Pretposljednja točka pohoda pape Franje Sarajevu bio je ekumenski i međureligijski susret u Franjevačkome međunarodnom studentskom centru na Kovačićima.

Predstavnik Katoličke Crkve u BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić

„Bog nam je darovao milost da se rodimo u ovoj zemlji i da na ovim prostorima zajedno živimo. Još uvijek su prisutne mnoge rane koje valja liječiti i vraćati povjerenje jednih prema drugima. Svjedok sam da postoji velik broj onih koji su i u najtežim ratnim danima tražili što možemo zajednički učiniti za opće dobro naših Crkava i vjerskih zajednica“, rekao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u pozdravu papi Franji. Posebno je istaknuo važnost prisutnosti franjevaca od god. 1291. u Bosni i Hercegovini. Kardinal je posvjedočio o kontaktima vjerskih zajednica za vrijeme rata u BiH i naveo da je god. 1997. utemeljeno Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine koje od tada djeluje kao institucija u ovoj državi.
 
„Živeći zajedno dužni smo prihvatiti i poštivati naše različitosti, upoznavati jedni druge i putem dijaloga tražiti način putem izgradnje mira, suživota i međusobnog uvažavanja u jednakopravnosti. Potrebno je još puno toga učiniti da se dogodi istinski proces pomirenja i praštanja i da se vrati duh povjerenja“, rekao je kardinal Vinko Puljić, zahvalivši Papi što podupire dijalog i izgradnju svijeta u duhu dijaloga i poštivanja međusobnih različitosti.
 

Poglavar Islamske zajednice u BiH reisu l-ulema Husein ef. Kavazović

Uime Islamske zajednice Papu je pozdravio reisu l-ulema Husein ef. Kavazović koji je izrazio i zabrinutost jer dominantni teologijski i filozofijski obrasci su više usmjereni ostvarivanju globalnih političkih ciljeva nego li pomaganju ljudima da dođu u blizinu Božije milosti. „Kao da je i ljudima vjere postalo važnije podržati političke, vojne i ekonomske blokove nego svjedočiti istinu i pružiti ljubav i utjehu nemoćnima“, istaknuo je.
 
Poglavar Islamske zajednice u BiH istaknuo je da zajedno sa Katoličkom Crkvom u Bosni i Hercegovini žele snažiti vjeru u jednog Boga, vjerski moral i duhovnost naspram otuđenja materijalističke civilizacije i njezinog proizvoda, desakralizacije svijeta te iskazao potporu braku između muškarca i žene.
 
„Duboko smo dirnuti Vašom brigom za nas, za sve stanovnike Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će najodgovorniji ljudi u našoj državi u Vašim porukama naći podstreka za unapređenje društvenog mira, međusobnog poštovanja ljudi te odmjerenu, mudru i konstruktivnu socijalnu i političku integraciju bosanskohercegovačkog društva“, rekao je reisu-l-ulema te pozdravio Papina nastojanja oko mira u zemljama „strašnih stradanja i patnji muslimana i kršćana i drugih ljudi na Bliskome istoku“.
 

Predstavnik Srpske pravoslavne crkve episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je Papi da je njegov dolazak veliko ohrabrenje i utjeha ponajprije bosansko-hercegovačkim katolicima kojima dolazi kao nadpastir, a pravoslavni kršćani u susretu s Papom osjećaju ne manju radost što poglavar sestrinske Crkve i biskup Rima posjećuje ovu zemlju.
 
„Zaista, mnogo toga divnog i originalno bosansko-hercegovačkog nastalo je upravo prožimanjem različitih kultura, religija i naroda koji ovdje žive. Međutim, taj uzajamni suživot u miru i poštovanju poslije ovog posljednjeg rata još nismo sasvim postigli, i baš u tome očekujemo i Vašu pomoć. Želimo da nas utvrdite u našem uvjerenju da se čovjeka dostojni odnosi između različitih nacija i vjera moraju zasnivati na uzajamnom poštovanju i iskrenom susjećanju. Da moramo uložiti dodatni napor da razvijemo osjećaje povjerenja, simpatije i naklonosti. I konačno, da zajednički život može postojati samo u Istini“, rekao je episkop Grigorije papi Franji.
 

Predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci

Predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci u govoru je rekao da mu je velika čast i zadovoljstvo pozdraviti Papu u Sarajevu, gradu u kome židovska zajednica egzistira u miru i slozi s ostalim vjerskim zajednicama i Crkvama posljednjih 450 godina, s namjerom da ostane ovdje i narednih najmanje 450 godina, jer, kako je rekao, „drugu domovinu niti tražimo niti imamo“.
 
„Nećemo Vas lagati, jer nismo političari i reći da je ovdje sve med i mlijeko, te da problema nema. Ima problema, ali ih mi pokušavamo zajednički riješiti, svjesni da nam je moguć opstanak na ovom lijepom dijelu zemaljske kugle koju nam je Bog dao na korištenje samo ako budemo radili zajedno. Nije sada ni vrijeme ni mjesto da nabrajamo probleme s kojima se susrećemo, ali uvjeravamo Vas da se radi o problemima koje smo sami sebi stvorili, pa ih sami moramo i nadići. Naravno, Vaša mudra riječ i očinski savjet mogu nam u tome samo pomoći, i zato smo s pažnjom pratili sve što ste rekli otkad ste stupili na naše tlo, i u potpunosti podržavamo Vaše riječi koje ste uputili svim građanima Bosne i Hercegovine“, rekao je Finci.
 

Sveti Otac

Na posljetku se okupljenima obratio i Sveti Otac: „Vaša prisutnost ovdje već je jedna 'poruka' dijaloga kojega svi tražimo i kojega se trudimo izgrađivati.“
 
„Vaš je rad na ovim prostorima veoma dragocjen, a osobito u Sarajevu, raskrižju naroda i kultura, gdje je različitost, s jedne strane, veliko bogatstvo koje je omogućilo društveni, kulturni i duhovni razvoj ove zemlje, a s druge je pak strane bila motivom žalosnih podjela i krvavih ratova“, rekao je Papa.
 
„Međureligijski je dijalog, osim razmatranja o velikim temama vjere, prije svega razgovor o 'ljudskome životu'. U dijalogu se prepoznaje i razvija određeno duhovno zajedništvo koje ujedinjuje i pomaže promicati moralne vrijednosti, pravdu, slobodu i mir. Dijalog je, napokon, škola čovječnosti i čimbenik jedinstva koji pomaže graditi društvo utemeljeno na toleranciji i uzajamnom poštovanju“, rekao je Papa.
 
„Zbog toga se međureligijski dijalog“, nastavio je Papa, „ne može ograničiti samo na pojedince, na predstavnike - odgovorne vjerskih zajednica, nego bi se trebao proširiti koliko je više moguće na sve vjernike, uključujući različita područja građanskoga društva. U tom smislu posebnu pažnju zaslužuju mladi koji su pozvani graditi budućnost ove zemlje. Konačno, uvijek je korisno podsjetiti kako dijalog, da bi bio učinkovit i autentičan, pretpostavlja izgrađeni identitet: bez oblikovanog identiteta, dijalog je beskoristan i štetan. Ovo govorim misleći na mlade, ali to važi za sve“, rekao je Papa.
 
„Svi smo svjesni da je pred nama za prijeći još dugi put. No, ne dopustimo se obeshrabriti zbog poteškoća i nastavimo ustrajno koračati putem oprosta i pomirenja. Dok stvaramo pravedno sjećanje na prošlost, koja nas može poučiti, izbjegavajmo samosažaljevanja i uzajamna optuživanja te se prepustimo da nas Bog očisti, onaj koji nam daruje sadašnjost i budućnost: On je naša budućnost, On je krajnji izvor mira“, poručio je Papa.
 
„Ovaj grad, koji je u nedavnoj prošlosti, nažalost, postao simbol rata i razaranja, danas, sa svojom raznolikošću naroda, kultura i vjera, može iznova postati znak jedinstva, mjesto u kojemu različitost ne bi predstavljala prijetnju, nego bogatstvo i priliku za zajedničkim rastom. U svijetu koji je nažalost još uvijek razdiran sukobima, ova zemlja može postati porukom: potvrditi kako je moguće živjeti jedan pored drugoga, u različitosti, ali u zajedničkom čovjekoljublju, gradeći zajedno budućnost u bratstvu i miru“, poručio je Papa u svome govoru.
 
Papa je na kraju govora uputio molitvu za mir u Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu. „U svakome od nas ojačaj vjeru i nadu, uzajamno poštovanje i iskrenu ljubav prema svoj našoj braći i sestrama. Učini da se odvažno trudimo graditi socijalnu pravdu, da budemo ljudi dobre volje, puni uzajamnoga razumijevanja i oprosta, strpljivi radnici dijaloga i mira“, kaže se, među ostalim, u Papinoj molitvi.

Na susretu su sudjelovali predstavnici Islamske zajednice, njih 51 predvođeni s reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem. Srpska pravoslavna Crkva bila je zastupljena s 54 predstavnika predvođenih episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Grigorijem. Židovsku zajednicu u BiH predstavljalo je 29 predstavnika koje je predvodio Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice u BiH. Uime Katoličke Crkve u BiH sudjelovalo je izaslanstvo od 58 članova predvođenih vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem. Na susretu je bio i provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Riječ je o predstavnicima Crkava i vjerskih zajednica uključenima u Međureligijsko vijeće.