Kako donošenje odluka zasnovanih na napretku znanosti, inovacijama i razvoju tehnologija, uključujući i reguliranje mogućih učinaka, utječe na one kojima su namijenjene te kako će to utjecati na razvoj područja rada, zapošljavanja, sigurnosti na radu, razvoj tržišta, cijena, obrazovanje mladih i slobodu samo su neka od pitanja o kojima je raspravljano na radionici ''Etički i socijalni izazovi tehnologija koje se primjenjuju u poljoprivredi – pitanja za donositelje odluka'' održanoj 25. siječnja u Europskom parlamentu pod predsjedanjem hrvatske zastupnice Marijane Petir.

Otvarajući radionicu, zastupnica Petir rekla je kako je 'napretkom znanosti odgovornost za donošenje odluka i dalje na političarima koji moraju donositi dobre i informirane odluke'.

- Za takve odluke ključno je, povjerenje u znanost i znanstvene spoznaje te su upravo etička pitanja često ‘jezičac na vagi’ koji određuje smjer donošenja odluka. Smatra kako je nužno raspraviti o tome kako donositi odluke u trenucima kada znanstvena istraživanja nisu pouzdana i ne nude odgovore na pitanja koja zanimaju političare, a tomu u prilog ide i radionica  naglašava Marijana Petir .

Dodala je da zanemarivanje etičkih načela dovodi do kršenja temeljnih prava čovjeka, ali i naroda.

 - To se ponekad događa zbog interesa pojedinaca ili interesnih skupina te se tako zanemaruju rizici, a odluke donose neodgovorno pa se stječe dojam da je profit snažniji od savjesti i zdravog razuma a to ne smije biti tako - rekla je Petir.

Također je poručila kako se treba zapitati o iskrenosti onih koji tvrde da će pomoću genetskih modifikacija proizvesti dovoljno hrane za siromašne i gladne, kada svi znamo da pitanje gladi nije pitanje hrane već pitanje politike. Je li moralno i znanstveno opravdano pod krinkom prehrane čovječanstva kontaminirati poljoprivredno zemljište i bespovratno uništiti okoliš i biološku raznolikost? Je li prihvatljivo da se patentira sjeme umjesto da bude jednako dostupno svima? Kako smo dozvolili da tri tvrtke drže 53% svjetskog tržišta sjemenom i upravljaju prehrambenim lancem cjelokupnog čovječanstva?

Uvodno predavanje na radionici održao je bivši predsjednik Europske grupe za etiku u znanosti i novim tehnologijama, profesor Julian Kinderlerer (Sveučilište u Cape Townu, Južnoafrička Republika) koji je govorio o inovacijama i (bio)etici te je ujedno i moderirao radionicu. Naglašavajući etička i socijalna pitanja povezana s proizvodnjom dostatnih količina zdrave hrane, ali i pitanja političke odgovornosti očuvanja vodnih i prirodnih resursa (tla, gena, minerala) za generacije koje dolaze.

O novim mogućnostima sintetske biologije, ali i izazovima s kojima se u primjeni te tehnologije možemo susresti govorio je profesor Helge Torgersen s Instituta za procjenu tehnologija Austrijske akademije znanosti.

Norvežanka dr. sc. Anne Ingeborg Myhr (GenØk-Centar za biosigurnost) predavanje je posvetila genetskim modifikacijama u poljoprivredi i izazovima upravljanja rizikom.

Pri kraju je radionice profesor bioetike s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Amir Muzur govorio o načelu predostrožnosti između europske bioetičke tradicije i američkog pragmatizma osvrnuvši se na tradicionalne temelje, principe i metode koje se odnose na dvije bioetičke škole i trendove. Ujedno je pokazao istovjetnosti načela predostrožnosti i europske bioetičke tradicije.

STOA panel (Panel za Procjenu mogućnosti koje daju znanost i tehnologija), odjel je Opće uprave za istraživanje Europskog parlamenta, a glavna mu je zadaća da znanstvenim istraživanjima u suradnji sa stručnim i znanstvenim ustanovama iz cijele Europe, ali i svijeta (Švicarske, SAD, Rusije, zemalja kandidata i drugih), pomogne u provedbi istraživanja i izrade izvješća za potrebe rada pojedinih odbora Europskog parlamenta.

Zastupnica Marijana Petir članica je STOA panela od 2014. u ime Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta čija je punopravna članica, te je prva i jedina hrvatska zastupnica u tom znanstveno-istraživačkom tijelu Europskog parlamenta.