Festa svetog Vlaha u Bruxellesu
Ovo je već drugi put kako se u Bruxellesu održava Festa sv. Vlaha, kojom Dubrovčani slave blagdan svoga zaštitnika. Proslavu organiziraju ogranak Matice Hrvatske, hrvatsko veleposlanstvo u Belgiji, ured Hrvatske turističke zajednice i predstavništvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Festa je otvorena u nedjelju, 1. veljače, ispred katedrale St. Michel et Gudule uz izvođenje Lijepe naše i Himne slobodi, Ivana Gundulića, koju je uglazbio Jakov Gotovac. Uslijedilo je čitanje proglasa Feste, zatim grličanje, blagoslov grla, običaja u kojem svećenik zaziva pomoć svetoga Vlaha protiv bolesti grla, uha i nosa te puštanje bijelih golubica, simbola slobode i mira.
Navečer će u jednom restoranu u Bruxellesu biti poslužena tradicionalna večera od Kandelore. Za predjelo je predviđen pršut, glavno jelo su makaruli šporki, tradicionano jelo dubrovačkog kraja te rozata za desert.
"Već drugu godinu otvaramo Festu sv. Vlaha u Bruxellesu, u kojem danas imamo 52 osobe koje su podrijetlom iz Dubrovnika ili Dubrovačko-neretvanske županije. Stvorila se jedna krtična masa da možemo imati Festu sv. Vlaha i u Bruxellesu. Ono što nas posebno veseli jest da ove godine imamo dosta djece i nadamo se da ćemo od ove Feste moći napraviti tradiciju, ne samo za Dubrovčane, nego i za sve Hrvate u Bruxellesu, jer je naša svečanosti ujedno i svečanost cijele Hrvatske", kaže Ivica Sršen, predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Bruxellesu.
"Nama je cilj bio organizirati ovaj događaj ne samo za Dubrovčane i Dubrovkinje, nego i za sve Hrvate u Bruxellesu i naše kolege i partnere iz Europe. Na ovaj dan se prisjećamo Feste sv. Vlaha u Dubrovniku, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Željeli smo se prisjetiti procesije, barjaka, nošnji, puštanja golubica i tako dočarati dubrovačku Festu našim prijateljima u Bruxellesu", kaže Hrvoje Butigan iz Ureda Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu.
Dubrovčani i u svijetu slave blagdan sv. Vlaha, a najveća festa izvan Dubrovnika i Hrvatske organizira se u New Yorku, gdje živi nekoliko stotina Dubrovčana. Sa svih tih proslava šalju se telegrami u Dubrovnik, kojih bude i stotinjak i koje onda čita svećenik na otvaranju Feste.
Festa dubrovačkog zaštitnika, uvrštena je 2009. u registar nematerijalne baštine UNESCO-a.