„Kvote nisu rješenje pitanja izbjeglica“, rekla je hrvatskim novinarima na marginama sigurnosne konferencije GLOBSEC 2015. i dodala: „One mogu biti kratkoročno rješenje, ali rješenje mora biti sveobuhvatno“.

„Moramo jako paziti koju poruku šaljemo tim sustavom kvota. Ako ilegalnim imigrantima pošaljemo poruku da će u konačnici moći ostati u EU, onda ćemo samo perpetuirati taj problem i on će postati gori i snažniji“, poručila je.

„Moramo se kao EU i u okviru Ujedinjenih naroda angažirati da se rješavaju oni korijenski problemi zašto ilegalni imigranti dolaze, a to znači rješavanje sukoba u Iraku i Siriji, ali i borba protiv siromaštva i drugih razloga zbog kojih ljudi odlaze sa sjevera Afrike i Bliskoga istoka, kao i rješavanje pitanja trgovine ljudima“, kazala je predsjednica.

Po riječima hrvatske predsjednice, nužna je oštrija borba protiv trgovaca ljudima, a i Hrvatska će se u nju uključiti.

„Moramo biti puno oštriji prema trgovcima ljudima i zahtijevati i od trećih država sprečavanje i procesuiranje takvih djela“, istaknula je Grabar-Kitarović i dodala kako će „Hrvatska u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati u borbi protiv trgovine ljudima.

„Šaljemo brod Andrija Mohorovičić u područje oko Lampeduse“, rekla je predsjednica upozorivši na mogućnost da izbjeglice stignu i na Jadran.

„Moramo biti oprezni, ilegalna je imigracija sigurnosna prijetnja 21. stoljeća i moramo biti spremni da bi jednoga dana mogli dolaziti na jadransku obalu. Treba osnažiti našu mornaricu i obalnu stražu, biti spreman na prvi prihvat“, poručila je Grabar-Kitarović.

Rješenje je u europskoj solidarnosti, istaknula je predsjednica, ali nužna je i vizija što EU želi i može poduzeti da zaštiti svoja gospodarstva i sigurnost: „Moramo biti spremni na rješavanje unutar okvira EU, temeljem solidarnosti, ali i vizijom što EU želi, što možemo napraviti da bismo zaustavili goleme migracije koje bi počele narušavati i naše gospodarske sustave i sigurnost“.

Hrvatska je predsjednica 19. lipnja u okviru GLOBSEC-a sudjelovala na panelu „Šahovska ploča Balkana: Slobodna i cjelovita Europa na kocki?“, zajedno s makedonskim predsjednikom Đorgeom Ivanovom, mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom te bivšim povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom.

„EU mora slati snažne poruke zemljama jugoistočne Europe i ohrabrivati ih na reforme, a one bi ih trebale provoditi da bi im građani bolje živjeli, a ne zato što to moraju, zaključila je Grabar-Kitarović.

„Potrebno je slati puno snažnije poruke iz Europske unije koje će ohrabrivati te države, i posebno građane, da se pristupi nužnim reformama koje u početku uvijek imaju negativne i teške učinke“, rekla je.

„S druge strane, i jugoistočna Europa mora nastaviti s tim procesom, ne zato što Bruxelles to traži, nego zato što je to način kako osigurati bolji život građanima“, kazala je Grabar-Kitarović.
Po ocjeni hrvatske predsjednice, sigurnosna je slika ove godine zbog stanja u Ukrajini tmurna, ali političko je rješenje jedino moguće. „Slika je ove godine najtmurnija u mnogo godina, stanje se u Ukrajini očito ne rješava onako kako bismo voljeli, a to je isključivo i jedino političko rješenje, puno poštovanje sporazuma iz Minska“, rekla je.

Hrvatska se predsjednica zalaže za čvrst stav koji ne dopušta ugrožavanje temelja međunarodnog poretka: „Moramo biti jako čvrsti i reći da nećemo dopustiti miniranje načela međunarodnog prava i poretka, a to su državni suverenitet teritorijalna cjelovitost i pravo svake države da odluči o svojoj budućnosti“, rekla je i upozorila kako se takve tendencije već uočavaju i u hrvatskom susjedstvu.

„Vidimo to danas u Ukrajini, ali polako i u našem susjedstvu, da se dovodi u pitanje članstvo susjednih država u EU-u ili NATO-u kao nešto što bi ugrožavalo tuđu sigurnost. To jednostavno nije istina, demokratske stabilne države ne mogu ugrožavati ničiju sigurnost“, zaključila je predsjednica.