„Stvaranje snažnih unutarnjih regija jedan je od načina jačanja Europske unije iznutra“, tvrdi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uoči odlaska na Opću skupštinu UN-a u New Yorku gdje će s čelnicima deset srednjoeuropskih zemalja razgovarati o svojoj incijativi povezivanja prostora od Jadrana do Baltika, s Hrvatskom na njezinom južnom rubu i Poljskom na sjevernom, s ciljem stvaranja jakog saveza na političkom, gospodarskom, energetskom i sigurnosnom planu.
 
„Meni je regija Jadran-Baltik posebno bitna, ta uspravnica koja tako prirodno izgleda. To je ona prava, istinska, srednja Europa“, kazala je predsjednica, koja je za to povezivanje već dobila potporu poljskog kolege Andrzeja Dude.
 
„To vidim kao zajednički projekt i Poljska kao geografski velika i mnogoljudna država na cijelom tom prostoru može puno toga povući skupa s nama“, kazala je predsjednica, istaknuvši da je Jadran-Baltik idealan okvir unutar kojeg 10 zemalja ima priliku kako je istaknula „promicati interese u EU-u i NATO-u koji su uvelike jednaki ili vrlo slični“.
 
Uz Hrvatsku, Jadran-Baltik čine tri baltičke države, Estonija, Litva i Latvija, četiri države Višegradske skupine (V4), Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska te Austrija i Slovenija, a predsjednica tu u perspektivi vidi i Bosnu i Hercegovinu.
 
„Idemo na prometno, energetsko povezivanje i povezivanje u interesnim sferama kako bi svi mi oblikovali europske politike, a ne ih samo slijedili. Ja tu u perspektivi, naravno, vidim i Bosnu i Hercegovinu. Povezivanjem Jadrana i Baltika, veći smisao za Hrvatsku dobivaju koridori poput cestovnog pravca 5C“, kazala je predsjednica i pritom istaknula važnost energetske sigurnosti.

Dodaje da se čelnici spomenutih zemalja s kojima je kontaktirala slažu da se treba pobrinuti da sve zemlje na toj vertikali, u srednjoj Europi, „nisu ovisne o samo jednom dobavljaču, jednom izvoru energije“.
 
„To je u ovom trenutku Rusija. Moramo diversificirati izvore energije, treba zaštititi protoke i rute dolaska energije i treba nadograditi i izgraditi infrastrukturu kako bismo se svi povezali“, rekla je Grabar-Kitarović i pojasnila da to uključuje i Jadransko-jonski plinovod, njegovo povezivanje na Trans-jadranski plinovod (TAP) te izgradnju LNG terminala na Krku.

Predsjednica smatra da je jačanje regije Jadran-Baltik važno i sa sigurnosnog aspekta, posebice u kontekstu aktualne migrantske krize koja je zapljusnula Europsku uniju, ocijenivši da se radi o „složenom problemu koji se gleda prilično površno, s raspravom koja se fokusira samo na kvote, što odvlači pozornost od rješavanja onih uzroka krize koji su dobrim dijelom izvan naše moći jer su se razbuktali sukobi diljem Bliskog istoka i Afrike“.
 
„Jačanje europskih regija jedna je od mjera za jačanje konkurentnosti EU-a u uvjetima globalizacije, gdje Kina, SAD, Japan i ostali polako preuzimaju tržišta, inovacije i svjetske trendove“, zaključila je predsjednica države.

Tijekom višednevnog boravka u New Yorku, Grabar-Kitarović će sudjelovati na plenarnom zasjedanju Summita o održivom razvoju za razdoblje nakon 2015. te na interaktivnom panelu „Rješavanje nejednakosti, osnaživanje žena i djevojaka i neisključivanje nikoga“. Također će imati niz bilateralnih susreta, a sastat će se i s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku.

Na poziv predsjednice u utorak 29. rujna će se održati prvi sastanak predsjednika i ministara vanjskih poslova zemalja inicijative „Jadran-Baltik-Crno more“ uz predstavnike Atlantskog vijeća, a u srijedu će Grabar-Kitarović održati govor na 70. Općoj skupštini UN.