Tema ovogodišnjeg EXPO-a koji se održava od 1. svibnja do 31. listopada je „Prehranjivanje planeta, energija za život“, a Zagreb se u okviru te teme na izložbi predstavio u nedjelju 18. listopada, s temom „Energija grada“.
 
Hrvatska ove godine ne sudjeluje na EXPO-u, a njezin glavni grad Zagreb se ipak uspio uključiti u završnicu tog važnog svjetskog događaja koji je okupio 145 država svijeta.
 
Zagrebački izložbeni prostor, koji je bio smješten u reprezentativnom Auditoriumu milanske izložbe, obišao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u društvu s talijanskim senatorom Aldom Di Biaggijem. Na izložbu je došlo i 28 zagrebačkih srednjoškolaca, pobjednika Kviza o EXPO-u te poznati bivši nogometaš Zvonimir Boban. Prije dolaska na prezentaciju Zagreba, Bandić i Di Biaggio sa suradnicima obišli su Klaster Srbije i Crne Gore te paviljon Slovenije. I Srbija i Crna Gora i Slovenija predstavljaju se već tjednima i mjesecima na EXPO-u u Milanu. 
 
„Iznimno sam sretan što se Zagreb predstavio na toj prestižnoj izložbi, ustvrdivši kako je time u nedjelju 'grad Zagreb spasio obraz Republici Hrvatskoj'“, kazao je gradonačelnik Bandić.

„Nakon odustajanja Hrvatske od EXPO-a imao ideju da okupi sve županije i Grad Zagreb te da na toj izložbi budu najmanje tri mjeseca. No, za tu ideju, nije dobio suglasnost od hrvatskih vlasti. Ipak, izrazio je nadu da se više neće ponoviti da Hrvatska ne bude prisutna na EXPO-u. Uvjeren sam da ćemo 2020. biti zajedno u Dubaiju na EXPO-u“,  poručio je Bandić te napomenuo da će ovogodišnji EXPO, kroz šest mjeseci, posjetiti više od 30 milijuna ljudi.
 
Zagreb se na toj izložbi brojnim posjetiteljima predstavio kao „grad s milijun srca“. Glavne teme izložbe su: voda, priroda, grad i ljudi pa je Zagreb predstavljen gradom kojega snažno oblikuje prisutnost vode i karakterizira bio-raznolikost. Zagreb se predstavio i kao grad tržnica te su posjetitelji imali priliku vidjeti kako izgleda tržnica Dolac s bogatom ponudom povrća i voća i naučiti kako se sprema zimnica.

U središtu pozornosti izložbenog prostora bilo je „živo“ stablo grada koje je predstavljalo zagrebačke šume i prirodu, kao izvor svježeg zraka šireg područja. Do pozornice na kojoj se predstavljao Zagreb posjetitelji su hodali po lišću zagrebačkih kestena, a na ulazu ih je dočekala instalacija od 1000 crvenih srcolikih balona kao podsjetnik na licitarska srca, prepoznatljivi gradski simbol.

Dvije tisuće bijelih balona na obodima izložbenog prostora simboliziralo je zagrebačko nebo i time zaokruživalo izložbenu cjelinu.