Australski znanstvenici došli su do rezultata istraživanja koji su pokazali povezanost između alergija na neke vrste hrane i hiperaktivnog imunosnog sustava kod pojedine djece od rođenja. To bi moglo utrti put novim načinima liječenja alergija kod sasvim male djece, rezultati su to objavljeni u časopisu Science Translational Medecine.
 
O fenomenu alergija malo se zna i liječnici roditeljima djece alergične na, mlijeko, jaja, orašaste plodove ili na brašno mogu samo reći da te namirnice izbjegavaju jer ne postoji nikakav lijek kojim bi alergija zauvijek i sigurno nestala.

Znanstvenici nastoje razjasniti što to zbunjuje metabolizam osoba alergičnih na neke vrste hrane. Smatraju da je riječ o hiperaktivnim imunosnim stanicama koje se aktiviraju pri rođenju. Poznato je da nekontrolirana hiperaktivnost imunosnog sustava znači predispoziciju za nastanak alergija i autoimunih bolesti jer tada organizam reagira i na vlastite antigene u krvi, stanicama i tkivima.
 
- Rizik od razvoja alergija na neke vrste hrane veći je kod beba nositeljica stanica monocita koje se aktiviraju prije ili tijekom poroda - tvrde Dr. Yuxia Zhang Len Harrison i Peter Vuillermin.

Monociti koji su velika grupa bijelih krvnih stanica, pomažu u zaštiti organizma od bolesti i infekcija, odnosno zajedno s granulocitima predstavljaju temelj obrambenog sustava organizma.

Istraživanje je provedeno na 1.000 trudnica i njihovih beba, pri čemu se pratio razvoj imunosnog sustava dojenčadi, razvoj dišnog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava, kao i razvoj alergija. Australski znanstvenici upućuju na fenomen povećanja alergija na hranu zabilježen u posljednjih deset godina. U australskim bolnicama broj alergijskih reakcija na hranu u tom se razdoblju utrostručio, a prije pete godine života alergija se razvije kod svakog desetog djeteta.

Znanstvenici se pitaju je li ovaj fenomen povezan s genetskim predispozicijama ili se događa u trenutku rođenja djeteta, nadajući se da će u idućoj fazi istraživanja otkriti razloge zbog kojih se kod dojenčadi aktiviraju hiperaktivne imunosne stanice.

Istraživanje pokazuje u kojoj je mjeri važno pozorno pratiti trudnoću i razvoj bebe od samog početka kako bi se otkrio razlog kroničnih upalnih procesa poput autoimunih bolesti ili alergija.

Od alergija na hranu danas u Europi pati 4,2 posto djece i oko 3,2 posto odraslih osoba. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) alergije svrstava na četvrto mjesto kroničnih bolesti u svijetu, bez obzira na to je li riječ o respiratornim, kožnim ili alergijama na hranu.