Naime, povlastica svetih kršćanskih mjesta u Svetoj zemlji je da se u njima tijekom cijele godine mogu svečano slaviti tajne iz Spasiteljeva života koje su se ondje dogodile.

Misu u Bazilici Kristova Groba prevodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s vojnim biskupom u BiH Tomom Vukšićem i provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom. Pred kapelom Groba Kristova unutar Bazilike koncelebrirali su svećenici sudionici hodočašća.

Kardinal Puljić je u propovijedi pozvao okupljene da na temeljnoj istini da je Krist uskrsnuo ojačaju svoju vjeru. Potaknuo je hodočasnike da s Kristom žive radosno vjeru svoga krštenja.

„Gdje god bili i u kakvoj se god situaciji našli, vjerujmo: Krist je zlo pobijedio i naša je pobjeda u Isusu Kristu!', rekao je, uz ostalo, kardinal Puljić.

Nakon mise Hrvati su molili Križni put kroz 'Via dolorosa' probijajući se kroz gužvu i vrevu stare jezgre Jeruzalema koja živi kraj najsvetijih mjesta tako kao da se otajstvo otkupljenja tu nije dogodilo.

Bazilika Kristova Groba, u svojem današnjem obliku, obuhvaća i mjesto Isusova razapinjanja, kao i mjesto ukopa. Sagrađena je na predjelu zvanom Kalvarija, Golgota koje je u Isusovo vrijeme bilo izvan gradskih zidina. Prvi kršćani Jeruzalema tu su se okupljali ubrzo nakon Isusove muke i smrti. Na poticaj carice Jelene, majke cara Konstantina, 335. godine sagrađena je Bazilika Kristova Groba.

Vojni biskup Vukšić u zajedništvu s kardinalom Puljićem i provincijalom Gavrićem predslavio je Božićnu misu u Betlehemu. Hodočasnicima je govorio o Betlehemu kao o gradu u kojem se čuo 'glas s neba'. Protumačio je kako vjera neće sada porasti nakon što su vidjeli mjesta iz Isusova života, već će 'vjera porasti ako poput pastira prihvate riječi da je to dijete Sin Božji“, i svoju vjeru potvrde djelima. Pozvao je da jednostavnost i skromnost ljudskih duša bude trajni ambijent za Božji dolazak u naše živote. Na kraju misnoga slavlja vjernici su iskazali štovanje Djetetu Isusu.

Betlehemska Bazilika Isusova rođenja je najstarija kršćanska crkva na svijetu, a potječe iz IV. stoljeća. Sagradio ju je car Konstantin. Tu je dio svojega života, 36 godina, proveo i sv. Jeronim posvećujući se prevođenju Svetog pisma na latinski jezik. Danas se katolički liturgijski prostor nalazi izvan Bazilike, ali zidom naslonjen na nju, u crkvi sv. Katarine čiji su čuvari franjevci.