Glasovanje nije jedino koje Juncker mora proći u Europskom parlamentu. On će još jednom kada oformi svoju Komisiju morati dobiti podršku Europskog parlamenta, kada se zastupnici izjašnjavaju o cijelom sastavu Komisije, što je na dnevnom redu u listopadu.

Prije toga Junckera čeka nimalo lagana zadaća izbora povjerenika, gdje su predsjedniku Komisije uvelike vezane ruke jer može uzeti samo one koje mu predlože zemlje članice, iako i tu postoji mali manevarski prostor za pregovore s nacionalnim vladama. Najvećim se izazovom čini dobivanje dovoljnog broja žena u Komisiji, jer bez toga neće dobiti potporu Parlamenta, a zemlje članice koje su već nominirale svoje kandidate, predložile su uglavnom muškarce. Junckerov je minimalni cilj da žena ne bude manje nego u sadašnjoj Barrosovoj Komisiji, u kojoj ih je 9.

Juncker obećao obećao program težak 300 milijardi eura

Jean-Claude Juncker obećao je pred zastupnicima Europskog parlamenta investicijski program težak 300 milijardi eura kako bi se u sljedeće tri godine potaknuo rast i smanjila nezaposlenost. Želio bih da se u sljedeće tri godine mobilizira 300 milijardi eura za javne i privatne investicije, rekao je Juncker zastupnicima. Potrebna nam je reindustrijalizacija Europe, dodao je Juncker obećavši radni program u veljači sljedeće godine za investicije u energiju, promet, širokopojasni internet i u industrijske klastere.

Juncker je istaknuo da se u Europskoj uniji formira 29. država članica, država onih koji su bez posla, i da je zato potreban investicijski program koji će ih vratiti na tržište rada. Nema boljeg prijatelja nezaposlenih od investicija, rekao je. Novac za investicije treba osigurati iz postojećih proračunskih resursa, Europske investicijske banke i privatnog sektora pri tome ne mijenjajući pravila o ograničavanju proračunskog deficita i javnog duga.

Juncker se zauzeo za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, što bi trebalo donijeti 250 milijardi dodane vrijednosti te dovršiti unutarnje tržište u EU, što donosi dodatnih 250 milijardi eura. Također je istaknuo stvaranje energetske unije i smanjenje ovisnosti o uvozu energenata.

Govoreći o proširenju, Juncker je rekao da u sljedećih pet godina nema ni jedne zemlje kandidatkinje koja bi mogla ispuniti kriterije za članstvo i postati članicom, ali da pregovore treba nastaviti i ostaviti otvorenom perspektivu za članstvo u prvom redu za zemlje zapadnog Balkana. Juncker je rekao da će ubuduće trebati veća fleksibilnost u primjeni Pakta o stabilnosti i rastu, ali bez mijenjanja njegovih odredbi.

Spašavanje eura u jeku dužničke krize usporedio je s popravljenjem zrakoplova u letu. Ali, uspjeli smo spasiti eurozonu kao cjelinu. To nije bilo lako, jer gaseći požar na zrakoplovu u letu s vremena na vrijeme opržite prste, rekao je Juncker.

Rekao je da će za buduće programe spašavanja zemalja u poteškoćama, za koje, po njemu, neće biti potrebe u sljedećih nekoliko godina, trebati napraviti preciznu studiju utjecaja na socijalnu situaciju. Htio bih znati utjecaj tih programa na živote ljudi, rekao je Juncker, dodajući da će trebati razmisliti u ulozi trojke, koja nadzire provedbu tih programa. Trojka, koju čine Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond, trebat će biti pod većim parlamentarnim nadzorom, rekao je Juncker.

Zauzeo se za socijalno tržišno gospodarstvo i za to da svaka članica uvede minimalne plaće. Ekonomija je zbog ljudi, treba služiti ljudima, a ne obratno, rekao je. Pozvao je također na okončanje ideoloških podjela u Europi.