Uoči Papina pohoda Pratu i Firenci, kardinal je naglasio da će glas Svetoga Oca sigurno odjeknuti i imati pozitivan utjecaj na građane.
 
Komentirajući kršćansku zajednicu u Firenci, umirovljeni je nadbiskup priznao da je laicizam snažno prisutan te da se zajednica brojčano smanjila. „Međutim, nije broj ono što je važno, već duh“, u tom je smislu podsjetio na prve kršćane koji su u gradovima činili male skupine, koje su bile svjetlo u svojim sredinama, dodavši kako se nada da će tako biti i danas: „to nije pitanje broja, već stvar duha i osobnog zalaganja“, kazao je.
 
Osvrćući se na firentinsku humanističku povijest, napomenuo je da se punina humanizma nalazi u kršćanstvu. „Zbog toga je cjeloviti, savršeni čovjek upravo gospodin Isus. On je ideal čovjeka koji nam valja imati pred očima i kojim se trebamo nadahnjivati. Tako čovjekov put neće biti samo put istine i ljubavi, već i hod nade i darivanja samoga sebe za bližnje“, smatra kardinal.
 
S obzirom na skori Jubilej milosrđa, nadbiskup emeritus je spomenuo kako je u Firenci 1244. godine osnovano udruženje „Milosrđe“, u kojem su kršćani služili drugima. Isprva se radilo samo o pokapanju preminulih, no onda je tome dodano vođenje potrebitih u bolnicu, zatim kućne posjete, kao i druge aktivnosti. Ono je utemeljeno u 13. stoljeću, ali i dalje postoji.
 
„Vjerujem da udruženje Milosrđe treba posvjedočiti da u Firenci, kao i u svakome gradu, treba stanovati krepost milosrđa, to prigibanje prema drugima kako bi im se služilo u njihovoj potrebi“, zaključio je kardinal.