Kruna kraljice Katarine, koju Vatikan još čuva
Katolici Bosne i Hercegovine uzdaju se u papu Franju.
Već 500 godina kruna u Vatikanu čeka da Bosna ponovno postane katoličko kraljevstvo. Povijest lijepe i slavne Katarine Kotromanić Kosača, posljednje katoličke kraljice Bosne, ponovno je oživjela danas na stolu u biblioteci pape Franje i to u obliku jednog glinenog kipića.
Lik kraljice, koju se časti kao blaženu, Prvosvećeniku je darovao Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva Bosne i Hercegovine, za vrijeme službenog posjeta Vatikanu.
Katarina, kći Stjepana Vukčić Kosače, kneza od Svetog Save i jednog od najmoćnijih bosanskih velikaša, udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša, u teškim trenucima za kraljevstvo. Turci su bili pred vratima, a Stjepanovo prijestolje je bilo ugroženo pretenzijama brata kojeg su huškali ti isti Turci.
Kralju je hitno bio potreban legitimitet koji mu je kao miraz mogla dati supruga plemićkog staleža, budući da plemstvo zemlje nije odobrilo brak s pučankom Vojačom. Tako je Stjepan poništio prvi brak te se 26. svibnja 1446. vjenčao s Katarinom koja je bila supruga kraljica sve do 1461., godine suprugove smrti.
Dvije godine kasnije, 1463., Turci su zauzeli grad i prijestolje Stjepana Tomaševića, sina Stjepana Tomaša i Vojače, koja je priznala Katarinu kao kraljicu majku. Kraljevska obitelj je bila prisiljena prijeći na islam.
Katarina je tada zatražila zaštitu Pape te ja našla utočište u Rimu, gdje je uživala poštovanje i prijateljstvo Pija II. (Enea Silvio Piccolomini), Pavla II. (Pietro Barbo) i Siksta IV. (Francesco della Rovere).
Svrgnuta kraljica je velikodušno otvorila ruke siromašnima i mnoga dobra oporučno ostavila crkvenim ustanovama, posebno Kanoničkom kaptolu sv. Jeronima, Hospiciju sv. Jeronima i s njim povezanoj crkvi posvećenoj istom svecu, a koji su bili poznati pod nazivom “Ilirski” jer se tamo nalazila kolonija hrvatskih izbjeglica koji su pobjegli pred Turcima s balkanskih područja Ilirije i Slavonije.
Katarima je umrla na glasu svetosti 25. listopada 1478. U međuvremenu je postala franjevačkom trećoredicom i u Redu manje braće ju se štuje kao blaženu. Istom redu je povjerena Bazilika Svete Marije in Aracoeli gdje je sahranjena.
Nesretna kraljica je papama ostavila bosansku krunu sve do dana kad njezina zemlja bude vraćena katoličkim vladarima. Nije mogla zamisliti koliko će dramatičnih događaja pogoditi njezinu domovinu i koliko će se krvi proliti sve do naših dana. Danas se procjenjuje da katolika u Bosni ima 10%, nasuprot 40% muslimana i 31% pravoslavnih. Posljedice sukoba iz 90-ih godina i suvremena politička i upravna organizacija nametnuta Daytonskim sporazumom, doveli su međutim do trajnog krvarenja posebno na strani katoličke sastavnice, koja je dovedena u nepovoljan položaj pri traženju posla i obavljanju političkih dužnosti.
Ono što se zna iz katoličkih bosanskih izvora, Čović je u ime čitavog predsjedništva, za vrijeme susreta u Vatikanu pozvao papu Franju da posjeti zemlju. Katarinin kipić će služiti kao podsjetnik Bergogliu da se katolici u Bosni u njega uzdaju.
PRIJEVOD: Verica Kraš Villa
