„Neće biti zid na granici nego ograda. Stvar je u tome da je Mađarska suočena s više ilegalnih imigranata od bilo koje članice EU-a. Ove godine do jutros imali smo više od 74 tisuće ilegalnim imigranata, od kojih je 99,3 posto ušlo u Mađarsku preko granice sa Srbijom“, rekao je Szijjarto novinarima.

Priznao je da je Budimpešta zbog toga suočena s negativnim komentarima iz Bruxellesa, ali je istaknuo da EU ne nudi konstruktivne prijedloge te da „nema učinkovite i uspješne zajedničke europske politike po tom pitanju“.

Također je kazao da Mađarska nije prva zemlja koja postavlja ogradu navodeći kao primjere Bugarsku, Grčku, Španjolsku i Maroko.

Istaknuo je da se radi o ogromnom pritisku imigranata te da se Mađarska borila u EU-u da se to prizna. „Svi pričaju o Italiji i Grčkoj, a nitko dosad nije govorio o Mađarskoj unatoč tome što ona podnosi najveći teret ilegalnih imigranata u EU“, naglasio je Szijjarto.

„Moramo nekako zaustaviti taj dotok jer vidimo da zemlje koje se nalaze na balkanskoj imigracijskoj ruti nisu uspješne u tome. Zato smo odlučili napraviti fizičku prepreku između Srbije i Mađarske“, rekao je.

Szijjarto je izrazio nadu da će što je prije moguće početi postavljanje ograde na osam do 10 lokacija na kojima je najveći pritisak imigranata i naglasio je da to nema nikakve veze s odnosima sa Srbijom s kojom odnosi nikada nisu bili tako dobri kao sada.

Drugog dana Croatia Foruma sudionici su na panelima razgovarali o međuodnosu i međuovisnosti vanjske, sigurnosne i razvojne politike te o malim i velikim donatorima razvojne pomoći. U raspravama je kao veliki izazov prepoznata imigrantska kriza na Sredozemlju.