Auschwitz je jedan od mnogih nacističkih stratišta, ali slovi kao najveći i najstrašniji. Osnovan je u veljači 1940., a u ljeti 1942., kada su proradile plinske komore i krematoriji, započelo je masovno ubijanje. Bila je to posljedica zločinačke odluke nacističkog vrha o takozvanom 'Konačnom rješenju', koje je uključivalo potpunu likvidaciju svih europskih Židova. Tu akciju vodili su pripadnici nacističke organizacije SS-a (ESES-a) Heinricha Himmlera, prema izričitom nalogu  Adolfa Hitlera.

Nakon što bi teretnim vlakovima pristigli u logor, mlade i zdrave odvajali su za rad, a starce, trudnice i djecu izravno su slali u plinske komore. U krematoriju bi na kraju završili i oni koji, iscrpljeni glađu i naporima, više nisu mogli raditi. Nacistički su liječnici u logoru nad ljudima obavljali i različite medicinske eksperimente. Smatra se da je u Auschwitzu život izgubilo oko milijun i pol ljudi.

Poput svojih prethodnika, sv. Ivana Pavla II i Benedikta XVI., papa Franjo pohodio je sabirni logor Auschwitz-Birkenau. Bilo je to prilikom Svjetskog susreta mladih u Krakovu, 2016. godine. Tiho je obilazio mjesta smaknuća i na trenutke se zaustavljao na molitvu. Pohodio je i ćeliju mučeništva svetog Maksimilijana Kolbea, koji je žrtvovao svoj život kako bi spasio jednog oca koji je s njim boravio u Auschwitzu.

Osvrnuvši se na svoj pohod logoru, Papa je istaknuo kako, dok nas pogađa okrutnost onoga što se dogodilo, ne treba zaboraviti da ni danas, jer u mnogim dijelovima svijeta gdje vlada rat, situacija nije drukčija.