Raspravno vijeće međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak 31. ožujka izreklo je oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju, vođu srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.

- Vijeće je utvrdilo da Šešelj nije kriv ni za jednu od devet točaka optužnice - rekao je predsjednik Sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti. Vijeće je za gotovo sve točke odluke donijelo većinom uz izdvojeno mišljenje sutkinje Flavije Latanci.

Optužnica ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Šešelja se teretilo po tri točke za zločine protiv čovječnosti i šest točaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja. U optužnici se navodi da je Šešelj zagovarao politiku ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u homogenu srpsku državu, o kojoj je govorio kao o "Velikoj Srbiji", a koja je uključivala Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i znatne dijelove Hrvatske i BiH. Šešelja se teretilo da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) čija je svrha bila je da se većina Hrvata, Muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine, a u optužnici se navodi da je UZP nastao prije 1. kolovoza 1991. i trajao je najmanje do prosinca 1995.

Vijeće je također zaključilo da je Vojislav Šešelj održao govore na putu za Vukovar i u samom Vukovaru u kojima je pozvao na obračun s ''ustašama'' međutim većina sudaca nije mogla "odbaciti razumnu mogućnost da su održani u kontekstu sukoba" i da je cilj bio podizanje morala, a ne da se Šešeljeve dobrovoljce pozove da nemaju milosti ni prema kome.

Međutim, Antonetti je, između ostalog, rekao kako je Vijeće utvrdilo da Šešelj nije mogao imati hijerarhijski odnos prema dragovoljcima nakon što su oni bili uključeni u redove regularnih snaga JNA, VRS-a i Vojske Jugoslavije, da tužiteljstvo nije uspjelo izvan svake sumnje dokazati da je postojao rašireni i sustavni napad na nesrpsko civilno stanovništvo u Vukovaru, Zvorniku i drugim mjestima, ni dokazati postojanje UZP-a te da Vijeće njegove govore održane u Vukovaru, Hrtkovcima i drugdje nije moglo okarakterizirati kao huškačke. Antonetti je tijekom izricanja presude kritizirao tužiteljstvo zbog dvosmislenosti.

Tužiteljstvo je u završnim  riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja osudi na kaznu od 28 godina zatvora. Šešelj, koji se tada odbio pojaviti u haaškoj sudnici na izricanju presude, kazao je kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.