Sveti Franjo Saleški, ženevski biskup i crkveni naučitelj rođen je 21. kolovoza 1567. godine u plemićkoj obitelji. Roditelji su željeli da njihov sin bude pravnik. Dok je studirao, proživljavao je u duši strašnu tjeskobu. Mučio ga je tada rašireni kalvinski nauk prema kojem je Bog već unaprijed neke ljude odredio za nebo, a druge za pakao. Iako se čuvao svih grijeha i lakomislenosti studentskoga života, ipak se plašio da bi mogao biti predodređen za pakao.

Nakon završetka studija postao je svećenik. Poslan je u područje južno od Ženevskog jezera, inače središte kalvinizma, gdje se isticao kao izvanredan dušobrižnik i borac za pravovjerje. Potrudio se da Radosnu vijest posebnim znakovima tumači i gluhim osobama. Živom i jakom vjerom uspio je oko 70 tisuća duša vratiti katoličkoj vjeri. Bio je strpljiv i blag držeći se svoga načela: “Žlica meda privlači više muha nego bačva octa”. Bio je ženevski biskup od 1602. sa sjedištem u Annecyju, jer je Ženeva bila kalvinistička. Djelovao je kao misionar u kalvinističkim krajevima, sjajan propovjednik, obnovitelj u duhu Tridentskog sabora i duhovni vođa. Naročitu brigu vodio je o djeci i siromasima. Napisao je više teoloških i asketskih djela, u kojima se ističe po blagosti, duhovnoj i psihičkoj uravnoteženosti.

Kao prijatelj Ivane Franciske Chantal u Annecyju je 1610. bio suosnivač ženskog reda Sestara Pohoda Blažene Djevice Marije, a osnovao je i svećeničku Družbu oblata. Po njemu je kasnije nazvan i salezijanski red, kojeg je 1859. osnovao Don Ivan Bosco, izuzetno važna kongregacija u razvoju suvremene Crkve. Bio je naučitelj koji je pobožnost unosio u svijet, a svijet u pobožnost. Prozvan je “svecem džentlmenom” jer je naučavao da je moguće imati visoku naobrazbu i istovremeno biti kršćanin. Po sv. Franji Saleškom pobožnost i svetost nije ograničena samo na svećenički poziv ili život u samostanima, nju je moguće ostvariti u svakom zanimanju, poslu, zvanju i na svakom mjestu. Bog u svojem vrtu nije htio imati ni dva jednaka cvijeta, već je želio da svaki cvijet ima svoj originalni sjaj i ljepotu. Zbog toga je sveti Franjo Saleški moderan i suvremen ne samo u svojem vremenu već i danas.

U svom životu i naučavanju, prožetom čovječnošću i širinom srca, postigao je prekrasan sklad između kršćanstva i kulture. Za njega je Sveto pismo radosna poruka koja čovjeka oslobađa i uzdiže.

Preminuo je 28. prosinca 1622. u Lyonu. Pripisuju mu mnoga čudesa. Papa Aleksandar VII. proglasio ga je blaženim 1662., a svetim 1665. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je papa Pio IX. Zaštitnik je pisaca i novinara, posebno katoličkih novinara i pisaca, katoličkih medija, gluhih osoba, ispovjednika, odgojitelja te mnogih biskupija, učilišta, naselja, župa i crkava diljem svijeta.