Svake prve nedjelje u mjesecu lipnju u Donjem Maclju u crkvi Muke Isusove obilježava se ova obljetnica.

Prema izjavi i procjeni partizanskog pokajnika, sada već pokojnog Mladena Šafranka, tu je ubijeno oko 13.000 Hrvata povratnika s Križnog puta. Dosadašnje spoznaje nam kažu kako su to učinili domaći partizani zadojeni jugokomunizmom. Te odluke nisu ipak mogli donositi na svoju ruku, naredba je stigla odozgor, od vodstva KPJ, Ozne i vrhovnog zapovjednika Josipa Broza Tita. Krive po zapovjednoj odgovornosti i same izvršitelje, jugokomunistička središta moći štite i u današnjoj hrvatskoj državi, smatraju u Središta za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima.

Iskapanje i pokapanje posmrtnih ostataka žrtava usko je povezano s radom državnog Ureda za istraživanje jugokomunističkih zločina, čije su aktivnosti dijelovi hrvatske vlasti i određene političke skupine zaustavljale svim silama, navode nadalje iz Središta za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima. Zalaganjem preživjelog s Križnog puta Stjepana Brajdića i župnika u Đurmancu fra Drage Brgleza te članova Udruge Macelj 1945. u Donjem Maclju izgrađena je grobnica u kojoj su 1.163 žrtve konačno dostojanstveno i svečano pokopane 22. listopada 2005. Kasnijim zalaganjem Udruge Macelj 1945. izgrađena je lijepa crkvica Muke Isusove za hodočasnike kao i Križni put na spomen za sve žrtve stratišta koje još uvijek kriju Maceljske šume.

Crkva se i nadalje brine za očuvanje spomena na maceljske žrtve. Hrvatski sabor konačno je odlučio preuzeti pokroviteljstvo nad komemorativnim obilježavanjem. Iz Središta za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima nadaju se kako će se nakon toga vlasti početi brinuti o nastavku istraživanja i očuvanja mjesta ubojstva ovih žrtava.

Čitavo Maceljsko gorje trebalo bi zapravo zaštiti kao spomen-područje i što prije provesti daljnja nužna istraživanja, navode nadalje u priopćenju. Opasnost je da mnoge masovne grobnice budu uništene (ne)opravdanim iskorištavanjem šumskog bogatstva i kako je najavljeno retencijama, izgradnjom zaustavljanja oborinskih voda u Smiljanovoj grabi. Šuma u tom kraju se smatra stratištem, tu su područja koja nikad nisu istražena. Isto tako trebalo bi što prije zaštititi mjesto masovne grobnice poznato kao Jama IVD, govore iz Središta za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima. Tu su pronađeni posmrtni ostatci 21 svećenika, redovnika i bogoslova te ostatci više desetaka hrvatskih časnika.