Centar se nalazi na Tzitzernakaberdu, takozvanom ''brežuljku lastavica'',a otvoren je 1967. godine. Godine 1995., u prigodi 80. obljetnice krvoprolića, obogaćen je muzejom u kojemu se čuvaju svjedočanstva i dokumenti o tim pokoljima.

Sveti je Otac ispred spomenika položio vijenac, a nakon toga je pred vječnom vatrom izmoljen Oče naš, i pročitana su dva čitanja: prvo iz Poslanice Hebrejima (Izdržali ste veliku patničku borbu), a drugo iz Ivanova Evanđelja (Štogod zatražite u moje ime, učinit ću vam). Na kraju je Papa izmolio zagovornu molitvu.  

Papa, Katolikos i armenski Predsjednik otišli su potom na terasu memorijalnoga muzeja gdje su se susreli s desetak potomaka progonjenih Armenaca, koje je u ono vrijeme papa Pio XI. spasio i sklonio u Castel Gandolfu.

Prije odlaska iz centra, papa Franjo je potpisao Knjigu časti.

- Ovdje se, s bolom u srcu, molim da nikada više ne bude tragedija poput ove, da čovječanstvo ne zaboravi, i da znade dobrom pobijediti zlo; neka Bog voljenom armenskom narodu, i cijelom svijetu, podari mir i utjehu. Očuvao Bog spomen armenskoga naroda. Spomen se ne smije razvodniti ni zaboraviti; spomen je izvor mira i budućnosti – napisao je Papa.