Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome, koji ima i ekumensku dimenziju jer ga obilježavaju i pravoslavni i drugi kršćani, pruža vjernicima dragocjenu prigodu da obnove osobno prianjanje uz vlastito zvanje čuvara stvorenoga, zahvaljujući Bogu na njegovim divnim stvorenjima, koja je povjerio našoj skrbi, stoji u poruci.

Papa je napomenuo da je ohrabrujuće što brigu o budućnosti našega planeta dijele Crkve i kršćanske zajednice, kao i druge religije.

'Zemlja vapi' naslov je dijela poruke u kojoj Sveti Otac navodi neke od posljedica neodgovornog i egoističnog ponašanja spram stvorenoga.

- Ne možemo biti ravnodušni pred gubitkom bioraznolikosti i razaranjem ekosustava – napomenuo je.

Dodao je kako se Planet nastavlja zagrijavati, dijelom zbog ljudske aktivnosti, a 2015. godina bila je najtoplija zabilježena, a 2016. će vjerojatno biti još toplija. Istaknuo je kako to uzrokuje suše, poplave, požare i sve teže ekstremne meteorološke pojave.

Klimatske promjene doprinose i selilačkoj krizi.

- Siromasi svijeta, koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene, najranjiviji su i već podnose njihove učinke. Kad zlostavljamo prirodu, zlostavljamo i ljudska bića. Iskorištavati zemlju na kratkovidan i egoističan način te premalo se o njoj brinuti su grijesi – upozorio je papa Franjo.

Istaknuo je da u ovoj Jubilejskoj godini naučimo tražiti Božje milosrđe za grijehe protiv stvorenoga koje dosad nismo znali prepoznati i ispovjediti; trsimo se učiniti konkretne korake na putu ekološkog obraćenja, koje zahtjeva jasnu svijest o našoj odgovornosti spram samih sebe, bližnjega, stvorenoga i Stvoritelja.

U poruci je stoga predložio poseban ispit savjesti. Podsjetio je na gestu Ivana Pavla II. koji je, kako je napisao, pozvao katolike da učine zadovoljštinu za vjersku nesnošljivost u prošlosti i sadašnjosti, kao i za nepravde učinjene spram Židova, žena, domorodaca, useljenika, siromašnih i nerođenih.

Papa Franjo je ovom prigodom obnovio taj poziv, osudivši neuredno trošenje više od stvarne potrebe i logiku zarade po svaku cijenu.

- Pokajmo se za zlo koje činimo našem zajedničkom domu – potaknuo je.

Papa je u tom kontekstu istaknuo važnost sakramenta pomirenja i ispovjedaonice kao mjesta u kojem nas istina oslobađa u susretu.

- Ispovijedamo se jer smo se pokajali i želimo se promijeniti. Milost milosrdnoga Boga koju primamo u tom sakramentu nam pomaže to učiniti. Ispit savjesti, pokajanje i ispovijedanje Ocu koji je bogat milosrđem vode čvrstoj odluci da se promijenimo – napomenuo je Papa.

Naveo je nekoliko konkretnih postupaka koji tu promjenu mogu očitovati: razborito korištenje plastike i papira, ne razbacivanje vodom, hranom i električnom energijom, razvrstavanje otpada, brižno odnošenje prema drugim živim bićima, korištenje javnoga prijevoza i dijeljenje istoga vozila s više osoba i tako dalje.

- Ne trebamo misliti da su ta nastojanja premalena da bi poboljšala svijet. Takva djela napisao je često i na nevidljiv način šire i množe dobro te potiču proročki i kontemplativni stil života koji nije opsjednut konzumiranjem. Na širem planu, gospodarstvo i politiku, društvo i kulturu valja hitno preorijentirati prema općem dobru, koje uključuje održivost i skrb o stvorenome – napomenuo je.

Naveo je i tzv. ''ekološki dug'' Sjevera svjetskome Jugu.

- Njegovo otplaćivanje zahtijevalo bi brigu o okolišu najsiromašnijih zemalja, pružajući im financijska sredstva i tehničku pomoć, koji bi olakšali kontroliranje posljedica klimatskih promjena i promicati održivi razvoj – napisao je Papa.

Papa je istaknuo riječi ekumenskog patrijarha Bartolomeja, poznatog po ekološkom zalaganju, da se promjena puta sastoji u 'skrupuloznom poštivanju izvorne zapovijedi da se stvoreno očuva od svakoga zla, bilo za naše dobro, bilo za dobro drugih ljudskih bića.

- Milosrđe bez djela je mrtvo u sebi – parafrazirao je Papa sv. Jakova i napomenuo da je predmet milosrđa ljudski život u njegovoj cjelovitosti, što uključuje brigu za zajednički dom.

- Kao duhovno djelo milosrđa, to znači zahvalno razmatranje svijeta koje omogućuje da otkrijemo Božji naum i pouku. Kao tjelesno djelo milosrđa, briga o zajedničkom domu zahtjeva jednostavne svakodnevne geste u kojima prekidamo logiku nasilja, izrabljivanja i egoizma – napisao je papa Franjo.

Na koncu je za obilježavanje Dana skrbi za stvoreno predložio ovu kratku molitvu:

'O Bože siromaha, pomozi nam iskupiti napuštene i zaboravljene ove zemlje koji su toliko vrijedni u tvojim očima. (…) O Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto u ovome svijetu kao sredstva tvoje privrženosti svim bićima ove zemlje. O Bože milosrđa, udijeli nam da primimo tvoj oprost i pronosimo tvoje milosrđe po čitavom našem zajedničkom domu. Hvaljen budi. Amen.'