Svakog tjedna, Elisa Ng hoda ulicama Singapura te smeće koje su nemarno odbacili njezini sugrađani, baca u koš. Njezin je cilj samo da grad bude malo čišći.

„Želim potaknuti ljude da i sami pokupe neko smeće svaki dan“, kaže Elisa te dodaje da je nedavno potrčala za vozačem koji je iz svog kamiona na ulicu bacio vrećicu.

„Razumio je što sam mu poručila i činilo se da se želi ispričati“, rekla je Elisa.

Ona je tek jedna od mnogih stanovnika toga grada koje je nadahnuo Singapurski pokret dobrote, vladina organizacija koja promovira uljudno i uslužno ponašanje među ljudima.

„Utjecaj se vidi. Dosad smo uspjeli promijeniti neke društvene navike, pa tako sve više ljudi ustupa svoja mjesta u javnom prijevozu“, istaknuo je čelnik pokreta William Wan.

Slična organizacija osnovana je i u Denveru, u američkoj državi Kolorado, nakon vala nasilja 1993. godine, s ciljem da potakne ljude da 'učine neko dobro djelo bez ikakva razloga'. Taj je slogan uskoro postao vrlo popularan i često ga se može vidjeti na naljepnicama na automobilima. Potiče Amerikance da iznenade jedni druge dobrim djelom.

Kelsey Gryniewicz predlaže da možete ostaviti hranu pred vratima svog susjeda ili platiti kavu osobi koja iza vas čeka u redu.

„Ne radi se tu samo o pojedinačnim djelima, već kroz njih želimo promijeniti način razmišljanja i međusobnog ophođenja“, ističe Kelsey.

Svjetski pokret dobrote (World Kindness Movement) okuplja organizacije iz 23 zemlje, a posebna zaklada nastoji zabilježiti sva dobra djela u 146 zemalja diljem svijeta. Istraživačka tvrtka Gallup svaki mjesec rangira zemlje 'dobrote' - prema broju volontera, u koliko navrata je pomognuto nepoznatima i je li uplaćen novac u dobrotvorne svrhe.

Podaci za prošlu godinu bili su zabrinjavajući jer je iznos za dobrotvorne svrhe zbog krize i recesije pao za nekoliko stotina milijuna dolara. Također, zabilježeno je i da je manje ljudi doživjelo neki čin dobrote. U singapurskom pokretu to objašnjavaju brigom za vlastiti kruh, zbog poskupljenja hrane i režija.

U Sjedinjenim Državama, stoga je tim stručnjaka odlučio podići svijest u dobroti krenuvši s posebnim programima empatije u školama.

Slične inicijative pokrenute se i u Hrvatskoj, pa tako u pojedinim kafićima možete platiti kavu više, koja se zove 'uvjetna kava' ili 'kava za kasnije' namijenjenu onome tko si je ne može priuštiti. Neki, u blizini kontejnera, ostavljaju vrećice s čistom hranom uz poruku da je namijenjena nekome kao pomoć i da nije smeće. Tu je i niz dobrotvornih akcija u koje se Hrvati, unatoč krizi, rado uključuju.

„Trebamo biti realni. Pokreti dobrote ne mogu riješiti sve naše probleme, ali ako mogu riješiti neke, zašto ih ne iskoristiti?“, zaključio je William Wan.

I mi u Laudatu se s tim JAKO slažemo! :)