Zabrinute zbog tog poteza bivšeg sovjetskog gospodara, Poljska i baltičke države, Litva, Latvija i Estonija, već su nekoliko puta zatražile od NATO-a da razmjesti stalne snage na njihovu teritoriju, istočnom boku Saveza uz granicu s Rusijom.

No, strahujući od mogućeg oštrog odgovora Moskve, Njemačka i druge zapadne članice Saveza odbile su te pozive i umjesto toga intenzivirale vojne vježbe i rotacije savezničkih snaga u regiji.
Moskva, čiji su odnosi sa Zapadom na najnižoj točki od Hladnog rata zbog ukrajinske krize, objavila je da će raspoređivanje značajnijih snaga NATO-a uz svoju granicu smatrati činom agresije.

Prvo putovanje Andrzeja Dude od stupanja na dužnost 6. kolovoza bit će znak solidarnosti s baltičkim državama. Poljski predsjednik želi nagovoriti članice NATO-a da na susretu iduće godine odobre razmještanje snaga.

Poljsku vidi kao predvodnika u uspostavi ujedinjenog fronta u regiji, a posjet Estoniji obilježava početak tog procesa.

Posjet poljskog predsjednika Tallinnu poklapa se s obljetnicom sporazuma Molotov-Ribbentrop iz 1939. o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Tajnim protokolom podijeljene su Rumunjska, Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Finska na nacističke i ruske zone utjecaja. Njemačka je 1941. napala Sovjetski Savez pa je pakt propao.

Visoki poljski dužnosnik Krzystof Szczerski potvrdio je u ponedjeljak da predsjednik Duda putuje idući tjedan u Estoniju. Nakon toga će posjetiti Berlin, London i New York u sklopu turneje po osam zemalja u idućih stotinu dana.

Poljski će predsjednik u studenom, zajedno s rumunjskim predsjednikom, biti domaćin važnog sastanka NATO-a u Bukureštu.