Sudeći prema izjavama dvoje državnika tijekom susreta, posjet hrvatske predsjednice u prvom je redu znak dobrih odnosa dviju država, a potom i prigoda za razmjenu mišljenja o aktualnim temama, među kojima se ističu bilateralni odnosi, zajednička europska pitanja i odnos prema jugoistoku Europe.

Zanimljiv je pogled dvoje predsjednika govoreći o položaju Hrvatske.  Dok je Gauck govorio o „zapadnom Balkanu“, Grabar-Kitarović je govorila isključivo o „jugoistočnoj Europi“.

„Hrvatska je primjer za druge države zapadnog Balkana“, rekao je njemački predsjednik, spominjući pritom i ulogu Hrvatske kao „poveznice“ između toga područja i ostatka Europe. „Njemačka želi samopouzdanu Hrvatsku, spremnu na reforme i prosperitetnu, kao bliskog partnera u Europskoj uniji. Ali želimo i Hrvatsku koja će biti svjesna svoje ključne uloge u jugoistočnoj Europi“, poručio je njemački predsjednik.

Grabar-Kitarović je pak, naglašavajući otvorenost Hrvatske za suradnju sa susjedima u jugoistočnoj Europi, spomenula i spremnost na sudjelovanje u procesima poput „Brdo-Brijuni“ i „Berlinski proces“. Ona se također zauzela za jačanje suradnje u srednjoj Europi, u području između Jadrana i Baltika i to ne samo u kontekstu energetike nego i u mnogo širem političkom kontekstu. Podsjetila je također da je Hrvatska primjer zemljama jugoistočne Europe.

„Ima ratnih rana koje treba zatvoriti“, rekla je, podsjećajući da je Hrvatska spremna podijeliti svoje iskustvo u pristupu EU s BiH i drugim zemljama u susjedstvu.

Poslije susreta s Gauckom, Grabar-Kitarović se sastala s kancelarkom Angelom Merkel. U skladu s protokolom, budući da je njezin domaćin bio predsjednik Gauck, nakon susreta s Merkel nisu bile predviđene izjave za novinare. Kancelarkin ured međutim unaprijed je priopćio da su teme razgovora dviju političarki bilateralni odnosi i teme vezane za Europsku uniju, kao i pitanja zbivanja u jugoistočnoj Europi.

Kad je riječ o hrvatsko-njemačkim odnosima, predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak 17. ožujka u intervjuu, njemačkoj postaji Deutsche Welle, da želi obnoviti povjerenje Njemačke u Hrvatsku, narušeno slučajem „lex Perković“ i izmjenom zakona o uhidbenom nalogu uoči ulaska Hrvatske u EU.

„Kao nekome tko je radio na pretpristupnim pregovorima i uvjeravao EU da će Hrvatska biti konstruktivan partner, bila sam razočarana kada je nakon ulaska u Uniju došlo do razilaženja u slučaju europskog uhidbenog naloga i slučaja Perković“, dodala je.

Njezina očekivanja kad je riječ o odnosu između dviju zemalja bila su vidljiva i tijekom susreta s Gauckom. „Sigurna sam, ovo je prvi u nizu razgovora, ali i početak novog partnerstva“, rekla je, dodajući kako je svjesna predvodničke uloge Njemačke u zapadnim integracijama, spomenuvši da su među temama razgovora one gospodarske naravi, kao i teme vezane za znanost, kulturu i turizam.

„Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku, vjerujući u naše sposobnosti“, rekla je.

Prema Gauckovim riječima, „intenzivne odnose“ dviju zemalja „obogaćuju“ i Hrvati koji žive u Njemačkoj, prema njegovim riječima njih 230.000, kao i brojni njemački turisti koji ljetuju u Hrvatskoj. Ustvrdio je međutim da proces reformi u Hrvatskoj „još nije dovršen“ i da su pred Hrvatskom veliki gospodarski izazovi, kao i potreba suočavanja s prošlošću.

Nakon razgovora s Gauckom i Merkel, hrvatska predsjednica predvečer će u Europskoj akademiji Berlin održati predavanje o Hrvatskoj i Europskoj uniji.