Kad je američka poštanska služba objavila novu božićnu poštansku markicu, koja prikazuje Svetu Obitelj na putu za Egipat, nije se dogodio nikakav javni prosvjed.

"Nismo dobili nijedan telefonski poziv niti e-mail od bilo koga tko bi imao nešto protiv ove markice", izjavio je glasnogovornik američke pošte Roy Betts dodajući da bi netko kome ovakva slika smeta sigurno već reagirao.

Betts smatra da ljudi danas brinu druge brige, ali i da u Pošti rijetko dobivaju komentare na blagdanske markice. "Osim onih s kršćanskim slikama, imamo i one koje slave Kwanzau, Hanuku ili muslimanske blagdane. Ljudima se sviđaju markice s blagdanskim motivima i, iako su osjetljivi na takve stvari, nama se nitko ne žali", rekao je Betts.

Prva američka božićna markica tiskana je 1962., a na njoj je bila slika adventskog vijenca s dvije svijeće i natpisom "Christmas 1962.". Četiri godine kasnije, poštanska služba objavila je markicu s renesansnom slikom Madone i Djeteta. 

Ostale blagdanske markice izašle su na tržište puno kasnije: za Hanuku je prva objavljena  tek 1996., za afričko-američki blagdan Kwanzaa prva je izašla 1997., a za muslimanski Eid tek 2001. godine.

Ipak, bura se podigla 1995. kad su savjetnici u Poštanskoj službi odlučili zamijeniti sliku Madone i Djeteta na markici sa slikom viktorijanskog anđela. Zbog snažne negativne reakcije javnosti, čak je i tadašnji predsjednik Bill Clinton morao urgirati da se slika vrati.

Ove godine, po prvi put nakon 50 godina božićna markica nema sliku Madone i Djeteta već Svete Obitelji, a na njezinom predstavljanju u washingtonskoj katedrali, vlč. Gary Hall rekao je da ta slika nosi jedinstvenu poruku. „Priča o novoj obitelji koja je prisiljena napustiti svoj dom, mnoge podsjeća da treba pomoći onima koji su marginalizirani – siromašnima, starijima, emigrantima i izbjeglicama“, rekao je vlč. Hall i dodao kako nam je slika Svete Obitelji koja kreće prema nepoznatoj zemlji podsjetnik da smo svi u Božjim rukama i vjerujemo da će nas On voditi na tom putu.

Izvor: CNS