Papa Franjo podsjetio je na duboku vezu između katolika i valdenza unatoč razlikama. „Jedan od glavnih plodova koji je ekumenski pokret već omogućio ubrati ovih godina jest ponovno otkrivanje bratstva koje ujedinjuje sve one koji vjeruju u Isusa Krista“, rekao je Papa izrazivši nadu u puno i vidljivo jedinstvo u istini i ljubavi.

„Razmišljajući o povijesti naših odnosa“, nastavio je Papa, „možemo samo žaliti zbog sukoba i nasilja počinjenih u ime vlastite vjere, i molim Gospodina da nam da milost da se svi prepoznamo grešnicima i da znamo jedni drugima oprostiti.“ Uslijedila je usrdna Papina molba za oproštenje: „U ime Katoličke crkve molim vas za oproštenje za naše stavove i ponašanja nedostojne kršćana, pa ni ljudi koji su u povijesti bili upereni protiv vas. U ime Gospodina Isusa Krista, oprostite nam.“
 
Papa je zatim dodao da su katolici i valdenzi pozvani nastaviti kročiti zajedno ususret muškarcima i ženama našeg doba, koji se katkad čine tako rastresenima i ravnodušnima, te im prenositi evanđelje.

Valdenzi, koji su prisutni na tlu Italije još od Srednjeg vijeka, u svojoj su povijesti bili izloženi progonima i diskriminaciji građanskih i vjerskih vlasti. Od 16. pa do sredine 19. stoljeća njihovo propovijedanje bilo je dopušteno samo na točnom određenom području, poznatom kao „valdenška dolina“. Ti krajevi u Pijemontu stoljećima su imali obilježja pravoga geta. Papa je posjetio najstariji hram izgrađen izvan „valdenške doline“, u Corso Vittorio Emanuele II u Torinu, nekoliko godina nakon priznanja, 1848., građanskih prava valdenzima od strane kralja Karla Alberta.

Evangelističku valdešku crkvu osnovao je u 12. stoljeću bogat trgovac iz Lyona u Francuskoj Pierre Valdo koji je sav svoj novac razdijelio sirotinji i prihvatio život prosjaka i propovjednika.

Papa Lucije III. izopćio je 1184. godine Valdešku crkvu što je značilo protjerivanje i ubijanje njezinih sljedbenika. Danas u Italiji ima oko 26.000 vjernika Valdeške crkve, dok ih u Argentini i Urugvaju ima oko 13.000.