'Povratak prognanih u BiH nije završen dok se i prognanim Hrvatima ne omogući povratak'
Zajednička Izjava Komisija ''Justitia et pax" biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.
Članovi Komisije ''Justitia et pax" Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) okupili su se 6. svibnja u središtu Banjolučke biskupije na obilježavanju 20. obljetnice osnutka Komisije. Njima su se pridružili i članovi istih komisija Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije (HBK i SŠK). Na jubilarnoj sjednici sudjelovao je i poseban gost kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog Vijeća ''Justitia et pax", a sada predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice. Sa svoga zajedničkog zasjedanja sudionici su uputili izjavu crkvenoj i sveopćoj javnosti.
Rat (1992-1995) koji je stotine tisuća građana protjerao iz njihovih kuća, uništio im živote i imovinu, bio je projekt države ili država, pišu biskupi.
- Obnova kuća, povratak, stvaranje uvjeta za normalan život isto tako treba biti projekt države ili država. Komisija je smatrala i smatra kako nitko, u ime bilo kojih ciljeva, nema pravo proglasiti povratak prognanih završenim dok se ne provede Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma i dok i prognani Hrvati – katolici ne dobiju iste uvjete – kao i drugi – za svoj održivi povratak - ističu biskupi.
Biskupi sve odgovorne potiču da odlučnije pristupe korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.
Bosnu i Hercegovinu međunarodna je zajednice kao, svoj ''semiprotektorat" ostavila tijekom svih poratnih godina da bude ''prostor nesigurnosti" umjesto zone mira, ističu biskupi.
Svakom humanom čovjeku zasigurno je jasno kako održavanje ovakvog ''kontroliranog kaosa" u BiH 'predstavlja latentnu opasnost ne samo za stabilan mir u ovom dijelu Europe nego i za svjetski mir', kaže se u izjavi.
Također i ovaj put Komisija ponavlja činjenicu da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio Katoličke Crkve na cijelom europskom kontinentu.
Promičući pravdu i mir, u duhu Evanđelja i društvenog nauka Katoličke Crkve, biskupi pišu kako su i do sada zajednički i pojedinačno 'apelirali i zauzimali se da do rata ne dođe, da se zaustavi nametnuti rat i da se uspostavi pravedan i trajan mir za sve stanovnike Bosne i Hercegovine'.
- Konstantno su se zauzimali za temeljna ljudska i građanska prava i slobode svih naroda i vjera. Dizali su odlučno svoj glas protiv svih vrsta ratnih i poratnih zločina i nasilja - navodi se u izjavi.
I tijekom poslijeratnih godina i desetljeća biskupi BK BiH su 'upozoravali na nametnuti kontrolirani i dozirani kaos u nepravedno uređenoj, nefunkcionalnoj i preskupoj državnoj tvorevini, gdje nije bilo moguće ostvariti ni osigurati potrebni napredak i sigurniju budućnost za sve narode i građane BIH'.
Uz izraze zahvalnosti Svetom Ocu i Svetoj Stolici te biskupima, u izjavi se zahvalnost izriče i europskim političarima, osobito onima iz Hrvatske i Slovenije, koji su pridonijeli stvaranju ''Izvješća'' Europskog Parlamenta od 20. veljače 2017. o aktualnoj situaciji u BiH. U njemu je izražena spremnost da se državi BiH učinkovitije nego ranijih godina pomogne u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Europskoj Uniji.
Izjavu su potpisali predsjednici triju komisija: nadbiskup Stanislav Zore, biskup Vjekoslav Huzjak i biskup Franjo Komarica.
Pročitajte izjavu u cijelosti na poveznici.