Uvodeći u temu, p. Dominik Kristijan Gerbic upoznao je slušatelje s teološkim raspravama koje su vođene 20-tih, 30-tih, i 40-tih godina prošlig stoljeća između karmelske, isusovačke i dominikanske škole duhovnosti. Podsjetivši na prethodno predavanje (Kršćanski put svetosti), nazočnim vjernicima progovorio je o stečenoj (aktivnoj) i ulivenoj (pasivnoj) kontemplaciji te najstarijoj kršćanskoj teološkoj predaji koja nije pravila razlike između navedenih kontemplacija. Nemamo dvije vrste kontemplacija nego jednu na nižem (asketika) i višem stupnju (mistika).

- Sav čovjekov napor trebao bi ići u pravcu oslobađanja od okova grješnih sklonosti koji ga priječe potpunom predanju Bogu te konačnom i vječnom sjedinjenju s Njim. Cilj kršćanskog savršenstva je sjedinjenje s Bogom - istaknuo je predavač.

Potom je rekao kako se preobraženje čovjeka događa posredstvom ulivenih krjeposti. Pod utjecajem milosti i našom aktivnom suradnjom s njom, trsimo se živjeti krjeposnim životom. U vježbanju krjeposnog života Bog velikodušno pomaže duši svojim milostima, osobito ulivenim krjepostima. Ovaj dio kršćanskog puta svetosti nazivamo asketski dio.

U asketskom dijelu puta karakteristična je stečena ili zaslužena (aktivna) kontemplacija. U njoj je suradnja  razuma i volje, povezanih s čuvstvima, prosvijetljena vjerom te ojačana ljubavlju i ufanjem. Ona je daljnja priprava ulivenoj kontemplaciji gdje Bog polako uvodi dušu u mističko stanje. U njemu je duša pasivna, više vođena od Boga, prevladava Božje djelovanje pa joj ostaje samo predati se Duhu Svetomu koji je svojim darovima rasvjetljuje i potiče.

Mistička kontemplacija spoznajno ne izlazi iz okvira vjere, nego biva obogaćena intuitivnim svjetlom djelatne milosti preko darova Duha Svetoga.

- Konačni cilj mističkog stanja tijesno je sjedinjenje s Bogom, našim najvećim dobrom, a kao najizvrsniji oblik mističkog sjedinjenja s Bogom pojavljuje se ulivena kontemplacija. Mističan život nužna je posljedica i vrhunac života po milosti. Njime je pozvan živjeti svaki vjernik. Svaki kršćanin je dobio posvećujuću milost, te tako postao nositelj klice mističnoga u kojoj je pohranjen poziv na mistički život koji se promatra kao redovit, dapače, nužan put svakog kršćanina – rekao je p. Kristijan.

Protumačio je ulogu darova Duha Svetoga i istaknuo kako oni imaju odlučnu ulogu u objašnjenjima mističkih pojava i posebno su nadnaravno sredstvo otvorenosti za Boga. Grijehu sklona ljudska narav nužno treba nebesku pomoć u vidu darova Duha Svetoga koji neprekidno prate dušu u rastu pomažući joj da se digne iznad stvorenja i isprazni od svojih zlih sklonosti i grijeha.

Bog nas želi posvetiti i učiniti svetima kao što je On sam svet. Koliko god se čovjek trudio usavršavati u bogoslovnim krjepostima, Bog uvijek iznenadi, iznad svih očekivanja, ljepotom dolaska u čovjekovu nutrinu preko darova Duha Svetoga.

Stoga je od temeljne važnosti da se u nama razvijaju darovi Duha Svetoga kojima postajemo osposobljeni slijediti božanske poticaje i odlučno ih pretvoriti u djelo.

- Potpuna zrelost duhovnog života, koji se ogleda u sjedinjenju s Bogom, moguća je samo odlučnom suradnjom darova Duha Svetoga i njihovom prevladavanju u čovjekovom djelovanju - rekao je na kraju izlaganja p. Dominik.