Kolumbo je od najranije mladosti sanjario i stvarao planove o velikim putovanjima nepoznatim morskim prostranstvima koja su ga privlačila daleko više od rada na tkalačkom stanu u očevoj radionici u Genovi.

Živeći godinama u Portugalu, uzalud je molio portugalski dvor da mu omogući istraživačko putovanje u Aziju. Napokon, izgubivši svaku nadu na pragu pedesete, španjolski mu je dvor odobrio u proljeće 1492. gradnju triju karavela te mu dali svu potrebnu opremu i 90 članova posade.

Trebalo je dosta odvažnosti i hrabrosti usuditi se s tri krhka brodića “Santa Marija”, “Pinta” i “Nina” krenuti u nepoznato vođen samo vjerom da je zemlja okrugla i da se vodenim putem, ploveći na zapad, može stići do Indije i Kine na istoku.

Već u tom prvom pokušaju postigli su uspjeh otkrivši San Salvador, dijelove Kube i Haitija. U dvanest godina, Kolumbo je poduzeo četiri putovanja u “Novi svijet”. Međutim, do smrti je vjerovao da je stigao u Aziju. Premda je španjolskom dvoru namaknuo silno blago, Kolumbo je 20. svibnja 1506. umro u siromaštvu i nemilosti. Još mu je veća nepravda učinjena time što je Amerika dobila ime po Amerigu Vespucciju, koji je poslije njega dospio u Novi svijet.

Otkriće Amerike bio je najveći događaj europske povijesti potkraj srednjeg vijeka. U trenutku kad je Kolumbo stupio na novootkriveni kontinent, bile su razbijene uske granice Europe i otvoreni novi horizonti i mogućnosti. Došlo je do potpunog preusmjerenja svjetske trgovine. Sredozemno more i talijanski trgovački gradovi izgubili su svoje dotadašnje značenje, a svjetska je trgovina prešla u ruke Španjolaca i Portugalaca.

Europska je civilizacija preplavila novi kontinent.