Prije odlaska iz Albanije, papa Franjo posjetio centar za nemoćnu i nezbrinutu djecu
Nakon kratke oproštajne ceremonije, papa Franjo otputovao je iz Tirane gdje je proveo vrlo ispunjen dan utvrđujući vjeru i nadu Crkve i naroda u Albaniji, podsjećajući ih na njihovu mučeničku prošlost i hvaleći suživot različitih vjerskih zajednica kao primjer za Europu i svijet.
Posljednja postaja Papina boravka u Albaniji bio je posjet centru za nemoćnu i nezbrinutu djecu koju u Tirani vodi Talijanski Caritas. U govoru u Centru Betanija Sveti Otac je posvjedočio da vjera koja se izražava kroz ljubav i milosrđe može izbrisati ravnodušnost, nevjericu i apatiju.
Dobrota, istaknuo je Papa, može ponuditi mnogo više nego novac koji često razočarava te se izjasnio protiv mjerenja svega kroz moć i novac. Dobrota je sama po sebi nagrada i vodi nas bliže Bogu, rekao je Papa, zahvalivši i blagoslovivši sve djelatnike, volontere i korisnike centra povjerivši ih sve zaštiti njihova zaštitnika sv. Antuna.
Ranije na molitvi Večernje u katedrali u Tirani, papa Franjo je poručio albanskim svećenicima, redovnicima, redovnicima i predstavnicima laičkih pokreta da unatoč mnogim teškoćama moraju imati snage izaći i služiti najpotrebnijima. Papa je podsjetio na one pastire koji su platili visoku cijenu za ateističkog režima, iskusivši zatvor i progone zbog svoje vjernosti Kristu.
Kada ljubav prema Kristu stavimo iznad svega, rekao je papa Franjo, tada smo sposobni izaći iz sebe, naših osobnih ili zajedničkih sitničavosti, i krenuti prema Isusu koji nam dolazi u našoj braći i sestrama. Njegove su rane i danas vidljive, rekao je Papa, na tijelima tolikih muškaraca i žena koji su gladni i žedni, koji su poniženi, koji su u bolnici ili zatvoru. Ono što dans ljudi traže, zaključio je papa Franjo, nisu stručnjaci nego ponizni svjedoci Božjeg milosrđa i nježnosti.
Papu Franju duboko je pogodilo svjedočenje o 84-godišnjeg svećenika Ernesta Simonija koji je govorio o zatvoru i zlostavljanju koje je proživio za komunističkog režima koji ga je bio osudio i na smrt.
"Željeli su da govorim protiv Crkve, ali ja nisam na to pristajao", rekao je svećenik za Papina susreta s biskupima, svećenicima i svijetom redovništva u katedrali u Tirani. O komunističkom teroru protiv vjernika svjedočila je i 85-godišnja s. Marija Kaleta.
"I sada kada se sjetim toga vremena, čini mi se nevjerojatnim kako smo mogli podijeti toliko strašnih patnji ali znam da nam je Gospodin davao snagu, strpljivost i nadu", rekla je redovnica. Papa ih je nakon njihova svjedočenja duboko dirnut zagrlio.
Prije toga, na susretu s predstavnicima različitih vjerskih zajednica u Albaniji, papa Franjo je ponovio kako nitko ne može koristiti Božje ime da bi opravdao nasilje. Govoreći na Katoličkom sveučilištu u Tirani, Papa je rekao da je "autentična vjera izvor mira a ne nasilja... Ubijanje u ime Božje je teško svetogrđe. Diskriminacija u ime Božje je nehumana".
Upozoravajući da vjerska sloboda ne može biti zajamčena samo zakonodavnim aktima, Papa je potaknuo sve slušatelje da promiču poštovanje i suradnju u službi za opće dobro. Kada je netko siguran u svoja uvjerenja, rekao je Papa, tada nema potrebu vršiti pritisak na druge. Također je citirao riječi pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Albaniji 1993. Kada je rekao da je vjerska sloboda dar svakome pojedinom čovjeku. Papa Franjo se iznova osvrnuo i na razdoblje komunizma, rekavši da je Albanija svjedočila nasilju i tragediji uzrokovanima nasilnim izopćavanjem Boga iz života pojedinaca i društva, a što je rezultiralo, obožavanjem idola i gubitkom dostojanstva i prava muškaraca i žena.
Međuvjerski susret Papa je započeo sa šalom. "S malo humora može se reći, da ovo izgleda kao na nogometnoj utakmici – katolici protiv ostalih... Svi zajedno za dobro domovine i čovječanstva. Budite znak za svoju zemlju!", rekao je Papa.
Prije susreta s vjerskim predstavnicima Papa je ručao s albanskim biskupima. Crkvi u Albaniji papa Franjo darovao je kopiju najstarijeg postojećeg albanskog misala Gjona Buzukusa iz 1555. godine čiji se orginal čuva u Vatikanskoj biblioteci.