Ramazanski bajram obilježava kraj jednomjesečnog posta, ramazana, tijekom kojeg su se muslimanski od izlaska do zalaska sunca uzdržavali jela i pića, zlih misli i djela. Mjesec posta započeo je 18. lipnja, a završio sinoć 16. srpnja iftarom (večerom) po zalasku Sunca u 20:30 sati.
 
Za muslimane je Ramazanski bajram tradicionalni i obiteljski blagdan, posebno njegov prvi dan, rezerviran za obiteljska okupljanja i slavlja koja počinju od ranih jutarnjih sati, nakon klanjanja bajram-namaza.
 
U zagrebačkoj džamiji na bajram-namazu okupilo se više od 2.000 vjernika. Osim u glavnoj, klanjalo se i u pomoćnim dvoranama, a hutbu je predvodio zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović.
 
Bajram je i blagdan kad muslimani pokazuju solidarnost prema drugim ljudima, polazeći od prijatelja, susjeda, bilo da su muslimani ili neke druge vjere. Susjedi se obilaze, posjećuju, časte tradicionalnim bajramskim specijalitetima, među kojima tradicionalno centralno mjesto zauzima bajramska baklava. Stoga se bajramska slavlja oduvijek smatraju značajnim za ukupan ambijent u kojem žive muslimani.
 
Za Bajram se veže još jedan običaj, a to je da posjećuju i obilaze svoje umrle, odlazeći na mezarja gdje se mole za njihove duše.
 
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je odredila drugi dan Ramazanskog bajrama kao Dan šehida, kada će mnogi posjetiti šehidska mezarja diljem Bosne i Hercegovine.