Veoma je stara postavka koja iz javnoga života kani ukloniti religiju – rekao je Papa govoreći o razlici između laičnosti i laicizma.

Istaknuo je kako laicizam nije dobar jer 'zatvara vrata transcendenciji'. Laicizam je ostavština prosvjetiteljstva. Otvaranje transcendenciji je bitna ljudska sastavnica.

- Kada dakle neki politički sustav ne poštuje tu sastavnicu, onda ''kljaštri'' ljudsku osobu. Stoga je zatvaranje transcendencije u sakristiju kljaštrenje ljudskoga života – istaknuo je papa Franjo.

Odgovarajući na upit o ratovima i vjerskom fundamentalizmu, rekao je da 'religija kao takva ne može poticati rat', jer bi u tom slučaju naviještala boga uništavanja, boga mržnje. Papa je ponovo istaknuo da se ne može ratovati u Božje ime, ni u ime religije, jer ne može postojati odnos između terorizma, rata i religije. Rekao je da u svim religijama ima fundamentalističkih skupina.

- Te skupine izopačuju religiju, unose razdor u zajednicu, što je neka vrsta rata – primijetio je Papa.

Govoreći o Europi, rekao je kako smo od Prvoga svjetskoga rata još u svjetskom ratu, ali 'u komadićima'. Govorimo 'nikada više rat', a proizvodimo oružje i prodajemo ga onima koji se bore za interese proizvođača oružja. Prolijevanje krvi je cijena rata. Današnjoj su Europi potrebni vođe poput Schumanna, De Gasperija i Adenaura, koji su bili protiv rata – ustvrdio je Sveti Otac.

Osvrnuvši se pak na netom završenu Godinu milosrđa, Papa je rekao da mu je ideja došla iznenada, a krenula je od onoga što su učinili blaženi Pavao VI. i sveti Ivan Pavao II. Podsjetio je kako je o tomu razgovarao s nadbiskupom Fisichellom, predsjednikom Papinskog vijeća za novu evangelizaciju, a ideja je došla 'iz visine', vjerujem da ju je nadahnuo Duh Sveti, kazao je.

Događaj je prošao vrlo dobro, a budući da se nije odvijao samo u Rimu, već u cijelom svijetu, 'stvorio je vrlo veliki pokret'. Mnogi su se osjetili pozvanima na pomirbu s Bogom, da osjete Božju milinu.

- Milosrđe je skupocjeni dar koji se besplatno daje. Oprost se ne može kupiti. Skupocjen je jer je veliki dar, a Božje ime je milosrđe – istaknuo je Sveti Otac.

Govoreći o zbornosti, sinodalnosti Crkve, rekao je da se Crkva 'rađa kao zajednica'. U sinodskoj Crkvi Papa je Petar koji prati Crkvu. Posljednje su Sinode o obitelji urodile vrlo bogatim iskustvom, iz kojeg se rodila Amoris Laetitia. Bogatstvo raznolikosti u Crkvi, jedinstvo u raznolikosti, Papa smatra velikim blagom. Sinodalnost, odnosno zbornost, znači da vrh ne treba odlučivati, već treba slušati Crkve, usklađivati ih i razlučivati – primijetio je Papa dodajući:

- Na sinodama je svatko mogao reći što je mislio, nitko se nije bojao osude. Sinoda je bila bratska rasprava. Petar je jamac crkvenoga jedinstva, a treba napredovati u zbornosti, koju su pravoslavci sačuvali – kazao je Sveti Otac.

Osvrćući se mladima, Papa je rekao da se ne trebaju bojati. Potaknuo ih je da se ne stide vjere i na traženje novih putova te da u dvadesetoj godini ne idu u mirovinu.

Govoreći o obavijesnim sredstvima, istaknuo je njihovu veliku odgovornost, kao i ulogu u oblikovanju javnoga mnijenja. Rekao je da su obavijesna sredstva graditelji društva. Ona su po sebi pozitivna, ali mogu biti i vrlo štetna. Izložena su napastima laganja i ogovaranja. Obmana je vjerojatno najveća šteta koju mogu učiniti. Osvrćući se svećenicima, potaknuo ih je na pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, da se nikad ne osjećaju siročad, a da u braći traže trpećega Krista.

- Svećenici se ne trebaju stidjeti nježnosti. U svijetu koji pati od kardioskleroze potrebna je revolucija nježnosti – zaključio je Papa.