Tad su se kršćani na poziv pape Pia V. utekli zagovoru Majke Božje molitvom krunice, i pobijedili nadmoćniju tursku vojsku. Nakon drugih pobjeda nad Turcima, 1683. pod Bečom i 1716. pod Varadinom, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Klement XI. ustanovio je ovaj blagdan za prvu nedjelju u listopadu. Danas je on vezan uz dan 7. listopada.

Današnji blagdan prigoda je da se prisjetimo kako je nastala krunica. Istraživanja otkrivaju da zasluge za nastanak krunice idu kartuzijanskom prioru Adolfu von Essenu. Prema predaji prior je primio u samostan jednog mladića po imenu Dominik.

Mladić je želio postati kartuzijancem ali se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio svom prioru on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.

Većoj Dominikovoj sabranosti u molitvi pomogla je i podjela Isusova života u 50 rečenica uz 50 zdravomarija. Sve je to zapisao na komad papira i ubrzo je osjetio vidan pomak u razmatranju. Novi način molitve Dominik je otkrio svome prioru, a ovaj je zatražio prijepis.

Zbog velike potražnje za tom molitvom Dominik je načinio malu promjenu – proširio je Isusov život na 150 zdravomarija. Molitva krunice se tako vrlo brzo proširila. Krunicu u današnjem obliku s 15 otajstava složili su članovi kruničarske bratovštine iz Južne Njemačke. Tekst krunice prvi put je tiskan 1481. u Ulmu.

Kao zanimljivost ističemo da je prva crkva izgrađena u gradu Zagrebu nakon Drugoga svjetskoga rata bila crkva Blažene Djevice Marije od Krunice uz dominikanski samostan na Borongaju.

Krunicom je bio obilježen i naš Domovinski rat jer su se upravo tom molitvom hrvatski branitelji i vjerni puk utjecali zagovoru Blažene Djevice Marije.

Na kraju imendansku čestitku upućujemo Ružama, Rozama, Rozalijama i Justinama.