Misu kojoj je nazočila rodbina žrtava, predstavnici nevladinih udruga iz Hrvatske i Slovenije, te pojedini oporbeni zastupnici u slovenskom parlamentu vodili su celjski biskup Stanislav Lipovšek, biskup gospićko-senjski biskup Mile Bogović, te prior Edmund Wagenhofer u ime Austrijske biskupske konferencije.

Komemoraciju žrtvama Hude jame, jednog od najokrutnijih poratnih stratišta, organiziralo je povodom 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata slovensko Društvo za uređenje prešućenih grobišta, navodeći da oko 600 poratnih masovnih grobnica, a posebno Huda Jama, predstavljaju jednu od najvećih tragedija slovenskog naroda.

Organizatori su naglasili da je komemoracija bila namijenjena čuvanju uspomene na žrtve, ali i pomirenju.

Iako se smatra da su u napuštenom rudniku koji je otkopan prije 7 godina, kad je dio žrtava ekshumiran, većinom ubijeni slovenski domobrani iz logora Teharje, te pripadnici hrvatskih snaga NDH-a, slovensko društvo za prešućene grobove navelo je da je po njihovoj ocjeni u rudniku pobijeno više od 3 tisuće ljudi različitih nacionalnosti, te da u njoj leže kosti Hrvata, Slovenaca, Nijemaca, Srba i ostalih naroda, ali da je među ubijenima bilo puno i djece i žena.

Iako je u Sloveniji evidentirano oko 600 masovnih grobnica iz vremena rata i popraća u kojima su uglavnom žrtve poratnih vansudskih likvidacija koje su organizirale tadašnje komunističke vlasti, a provodile vojska, OZNA i KNOJ, Huda jama je za Slovence prilikom otkrivanja predstavljala poseban šok.

Njeno je otkopavanje trajalo više godina jer je Barbara rov bio zatvoren s više drvenih, betonskih i glinenih pregrada, a položaj nekih pronađenih tijela pokazao je da je dio žrtava bio ostavljen živ i namjerno „zazidan“, kako bi umro u agoniji.